ZAGREB, 24. veljače 2004. (Hina) - Od ukupno 3,2 milijuna hektara poljoprivrednih površina u Hrvatskoj se svega 3,5 promila ili oko 3.500 hektara poljoprivrednog zemljišta obrađuje po ekološkim standardima, po čemu znatno zaostajemo
za zemljama Europske unije (EU) u kojima taj prosjek iznosi oko 5 posto, kazao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić otvarajući današnji Simpozij o poljoprivredno-okolišnom programu (POP) za Hrvatsku.
eda
ZAGREB, 24. veljače 2004. (Hina) - Od ukupno 3,2 milijuna hektara
poljoprivrednih površina u Hrvatskoj se svega 3,5 promila ili oko
3.500 hektara poljoprivrednog zemljišta obrađuje po ekološkim
standardima, po čemu znatno zaostajemo za zemljama Europske unije (EU)
u kojima taj prosjek iznosi oko 5 posto, kazao je hrvatski predsjednik
Stjepan Mesić otvarajući današnji Simpozij o poljoprivredno-okolišnom
programu (POP) za Hrvatsku.#L#
Postati ravnopravnim članom EU sudbinska je i strateška odluka
Hrvatske koja pred nas postavlja visoke kriterije, rekao je Mesić
dodavši kako se to odnosi i na poljoprivredu, posebice ekološku. U tom
cilju takva je proizvodnja uređena Zakonom o ekološkoj proizvodnji
poljoprivrednih i ekoloških proizvoda, kojim je potaknut rast posve
novog tržišta ekoloških proizvoda, daljnje širenje ekološke
proizvodnje te ravnopravnije uključivanje na svjetsko tržište.
Stoga treba podržati programe, kao što je POP, čiji je cilj, kazao je
predsjednik Mesić, odgovoriti na dva najveća izazova s kojima se
Hrvatska suočava kada je riječ o poljoprivredi i zaštiti prirode i
okoliša - gubitak biološke raznolikosti te pritisak na okoliš
uzrokovan primjenom neodgovarajuće poljoprivredne prakse.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar
Čobanković naglasio je kako su očuvanje prirode i održivi razvitak
strateški prioritet Hrvatske. U zemljama EU, dodao je,
poljoprivredno-okolišni programi detaljno su razrađeni i provode se
već duže vrijeme, a uvođenje takvog programa u Hrvatsku značajno je
zbog usklađivanja naše zakonske regulative s onom EU.
Čobanković je naglasio kako će Ministarstvo poljoprivrede dati punu
potporu ovakvim projektima jer su oni u interesu hrvatske
poljoprivrede. Stoga su, dodao je, u prijedlogu proračuna za ovu
godinu predviđena 2,5 puta veća sredstva za projekte ruralnog
razvitka, u koji spadaju i projekti POP-a.
Na današnjem Simpoziju je predstavljen Nacionalni i pilot POP za
Hrvatsku, a koji se provodio u zadnje dvije godine, uz financijsku
potporu Vlade Kraljevine Nizozemske, a provodila ga je udruga
Ekologika, nizozemska zaklada Avalon i Institut za europsku politiku
zaštite okoliša iz Velike Britanije.
Svrha tog agrookolišnog programa, kako je rečeno na simpoziju, je
uvesti niz mjera radi zaštite prirode, odnosno biološke i krajobrazne
raznolikosti u agroekosustavima.
Uz pomoć zaklade Avalon i nizozemske Vlade svih novih deset zemalja
koje će uskoro postati članice EU već je izradilo nacionalne
agrookolišne programe, a Hrvatska je prva zemlja izvan tog kruga u
kojoj će se provesti identičan program. Program predviđa uvođenje
konkretnih mjera čiji je cilj doprinijeti rješavanju ekoloških
problema hrvatske poljoprivrede poput gubitka poljoprivrednih površina
i biološke raznolikosti, velikog utroška agrokemikalija itd.
Procjenjuje se da bi troškovi za prve tri godine provođenja POP-a
iznosili oko 150 milijuna kuna godišnje, što iznosi oko sedam posto
postojećeg proračuna državnih potpora za poljoprivredu, kazala je
predsjednica udruge Ekologika Sanja Karoglan Todorović. Kada Hrvatska
pristupi EU, prema postojećim normama, 85 posto POP-a trebao bi
financirati EU, a 15 posto Hrvatska.
(Hina) xtp/xrub yds