RASHODI PRORAČUNA ZA 2004. GODINU 84,9 MILIJARDI KUNA

Hina-Financijski servis RASHODI PRORAČUNA ZA 2004. GODINU 84,9 MILIJARDI KUNA Ukupni rashodi i izdaci hrvatskog Državnog proračuna za 2004. planirani su u iznosu od 84,9 milijardi kuna, što je 4,6 posto više nego za prošlu godinu. Kada se tome pribroji i 16,8 milijardi kuna za otplatu glavnica na zajmove i vrijednosne papire, dolazi se do ukupnog iznosa od 101,7 milijardi kuna. To je pak za 15,8 posto više nego godinu prije, kada je ukupni proračun, uključujući i otplatu 6,6 milijardi kuna glavnice za zajmove, iznosio 87,8 milijardi kuna. Brojke su to iz sažetka prijedloga proračuna po proračunskim korisnicima za ovu godinu kojeg su novinari dobili u Banskim dvorima. Hrvatska je Vlada u srijedu navečer utvrdila prijedlog proračuna za ovu godinu, pri čemu je rečeno da će tekući prihodi iznositi 79,4 milijarde kuna. Unatoč obvezama koje je bivša Vlada prenijela u ovu godinu, proračun je, suglasni su bili ministri, razvojan i socijalan - nastavljaju se investicije i ulaganja u cestogradnju, potiče poduzetništvo, ide na poboljšanje situacija najugroženijih skupina stanovništva, umirovljenika, branitelja, rodilja, poboljšava učinkovitost pravosuđa, i sl. Sredstva za rad samog Sabora smanjila bi se 24,5 posto, na 134,7 milijuna kuna, dok Ured predsjednika Republike može računati na 15 posto više novca, odnosno sa 38,8 milijuna kuna. Vlada i njezini uredi za ovu su godinu planirali 157 milijuna kuna troškova, što je 11,8 posto više nego godinu prije. Četiri središnja državna ureda - za upravu, za e-Hrvatsku, za razvojnu strategiju i za upravljanje državnom imovinom - dobili bi ukupno 455,3 milijuna kuna. Najviše, 427 milijuna kuna odnosi se na ured za upravu. Ministarstvu financija pojedinačno je od ministarstva namijenjeno najviše, 26,3 milijardi kuna ili 64 posto više nego lani, a slijedi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva sa 24,79 milijardi kuna, što je 2,7 posto više nego u lanjskom proračunu. Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi pripalo bi tako 17 milijardi kuna, ili 4,4 posto više novca nego lani. Povećanje proračuna za 23 posto u odnosu na prošlu godinu uslijedilo bi kod Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, kojem je predviđeno 5,6 milijardi kuna, te kod Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, koje bi raspolagalo sa 4,28 milijardi kuna. Gotovo 8,3 milijarde kuna predviđeno je za potrebe Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, što je 6-postotno povećanje, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva može računati na 2,4 posto više novca, sa 2,64 milijarde kuna, dok je za Ministarstvo pravosuđa predviđeno 1,93 milijarde kuna ili 16,4 posto više. Tri ministarstva dobila bi, po Vladinu prijedlogu, nešto manje novca za ovu u odnosu na prošlu godinu. Tako bi proračun Ministarstva obrane bio 3,58 milijardi kuna ili 12,3 posto manji, Ministarstva unutarnjih poslova 3,04 milijarde kuna ili 3,8 posto manji, dok će neznatno, za 0,4 posto u odnosu na lanjski, biti manji proračun Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koji bi trebao iznositi 604 milijuna kuna. Značajnija povećanja proračuna u postotku zabilježena su kod dva ministarstva - europskih integracija (MEI) i vanjskih poslova. Tako će MEI dobiti 45 milijuna kuna ili 41,8 posto više novca, dok će vanjski poslovi moći, po prijedlogu, računati na 423 milijuna kuna ili 20,5 posto više. Obavještajna agencija, po prijedlogu koji Vlada šalje Saboru, trebala bi dobiti 51,9 milijuna kuna ili 10,6 posto više nego lani, a Protuobavještajna agencija 139,7 milijuna kuna ili 13,1 posto više. I za Ustavni je sud predviđeno povećanje sredstava za 10 posto, na 20,79 milijuna kuna.