ZAGREB, 20. veljače 2004. (Hina) - "Talijanska je vojska 1941. na osvojenim jugoslavenskim teritorijima provodila surovu politiku interniranja civila" te s dva različita, ali komplementarna, cilja deportirala desetke tisuća osoba,
piše torinska La Stampa objašnjavajući kako je takva politika za cilj imala s jedne strane borbu protiv partizana, a s druge "'debalkanizaciju' tih regija koje su tada nastanjivali i Talijani i Slaveni".
ZAGREB, 20. veljače 2004. (Hina) - "Talijanska je vojska 1941. na
osvojenim jugoslavenskim teritorijima provodila surovu politiku
interniranja civila" te s dva različita, ali komplementarna, cilja
deportirala desetke tisuća osoba, piše torinska La Stampa
objašnjavajući kako je takva politika za cilj imala s jedne strane
borbu protiv partizana, a s druge "'debalkanizaciju' tih regija koje
su tada nastanjivali i Talijani i Slaveni".#L#
"Slaveni su u patnjama i mrtvima platili okrutnu cijenu", piše list
ukazujući da su imena logora na Rabu, Molatu, Maulu i Prevlaci tužno
čuvena u Sloveniji i Hrvatskoj a mnogo manje u Italiji. Isto tako su u
Italiji zaboravljena mjesta internacije Slavena na talijanskom
teritoriju gdje su tisuće osoba patile od gladi i bolesti, a mnogi su
i umrli, nastavlja list.
"Istina je da su talijanski zločini u Jugoslaviji vrlo naglašavani s
druge strane bivše željezne zavjese, a mnogo manje s ove", a među
glavnim talijanskim političkim strankama u razdoblju od Drugog
svjetskog rata nedvojbeno je postojala dvostruka zavjera šutnje kako o
talijanskim zločinima tako i zločinima nad Talijanima, piše list. I
komunisti i demokršćani radije su, iz različitih razloga šutjeli o
fojbama ali su i zločini talijanske strane na neki način "aktivno
zaboravljani od svih političkih snaga, uključujući ljevicu", napominje
list.
"No može li se iznijeti prepostavka o uzročno-posljedičnoj vezi
fašističke politike u Istri i Dalmaciji, surove represije,
koncentracijskih logora i progona Talijana koji je uslijedio nakon 8.
rujna s prvim ubojstvima, prekinut kada su Nijemci ponovno zauzeli
područje, te ponovno nastavljen u širokim razmjerima između 1945. i
1947., s 10.000 mrtvih i masovnim egzodusom istarskog stanovništva?
Veza uzrokuje podjele među povjesničarima. Jedno talijansko-slovensko
povjerenstvo, koje su osnovala ministarstva dvije zemlje, na kraju
rada proizvelo je samo jedno poluslužbeno izvješće, dok je ono drugo,
s Hrvatskom, izgleda u međuvremenu propalo", piše list.
"Na istočnoj granici svi su platili izrazito visoku cijenu rata i
totalitarizma. No otkrivanje 'naših' okrutnosti nikoga ne oslobađa. Pa
ni one koji su pokrenuli 'etničko čišćenje' protiv našeg stanovništva
Istre i Dalmacije", zaključuje se na kraju komentara.
(Hina) akoz