FINANCIJSKI BILTEN BROJ 537

FINANCIJSKI BILTEN broj 537 od 12. do 19. veljače 2004. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Vlada na potvrđivanje uputila ugovor o sukcesiji iz 2001. 11. Vlada utvrdila prijedlog državnog proračuna 12. Rashodi proračuna za 2004. godinu 84,9 milijardi, a sa otplatama glavnice duga 101,7 milijardi kuna 13. Obveznice HBOR-a nakon Luksemburške uvrštene na Zagrebačku burzu 14. Badel 1862 smanjio temeljni kapital 15. Kredit EBRD-a Zagrebačkoj banci vrijedan 100 milijuna eura 16. HBOR i Bugarska agencija za osiguranje izvoza potpisale sporazum o suradnji 17. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 13. II. 75.000.000 200.000.000 46.000.000 4,36 16.II 100.000.000 120.000.000 67.500.000 5,48 17.II 47.000.000 100.000.000 47.000.000 5,84 18.II 97.900.000 100.000.000 97.900.000 5,98 19.II 100.000.000 130.000.000 84.400.000 6,25 Prosječno 83.980.000 130.000.000 68.560.000 5,58 Na Tržištu novca Zagreb ovoga je tjedna ostvaren promet od 342,8 milijuna kuna. Ponuda slobodnih novčanih viškova iznosila je 650 milijuna kuna, dok je potražnja bila 419,9 milijuna kuna. Prosječna kamatna stopa ovoga je tjedna iznosila 5,58 posto. Početak tjedna bilježi značajniji pad ukupno prijavljene potražnje, dok je istodobno ponuda novca nešto viša. Međutim, unatoč gotovo tri puta "bogatijoj" ponudi jedan je dio potražnje, zbog iskorištenih kreditnih limita kreditora te nemogućnosti usklađivanja cijena pozajmica među sudionicima, ostao nepodmiren. Kako bilo, podmireno je 46 milijuna kuna potreba korisnika po prosječnoj cijeni od 4,36 posto. U ponedjeljak je potražnja za kratkoročnim pozajmicama tek djelomično podmirena, iako je u ponudi ostalo neplasiranih kuna. Razlog tome je neusklađenost oko uvjeta kreditiranja između potencijalnih kreditora i tražioca pozajmica, a isto tako i iskorištenost limita ponuđača prema tražiocima pozajmica. U utorak je na Tržištu novca prijavljena potražnja samo za prekonoćnim pozajmicama i u potpunosti je podmirena, dok se ponuda slobodnih novčanih sredstava zadržala na razini prethodnog dana. Prosječna dnevna kamatna stopa također se nije važnije mijenjala Srijedu je na Tržištu novaca obilježio rast potražnje, dok je ponuda slobodnih viškova na razini od prethodnog dana. Cjelokupna prijavljena potražnja u potpunosti je izmirena. Porast potražnje nije se važnije odrazio na prosječnu kamatnu stopu koja je neznatno viša od jučerašnje. Zadnji dan tjedna, točnije u četvrtak, potražnja za kratkoročnim pozajmicama većim je djelom podmirena, dok se dio potražnje nije podmirio zbog iskorištenosti limira ponuđača prema tražiocima pozajmica te zbog neusklađenosti oko uvjeta kreditiranja. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 13. do 19. veljače (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena NajvišaCijena ZadnjaCijena UkupanPromet Croatia osiguranje-P 3.500 3.600 3.600 133.034 Croatia osiguranje-R 3.500 3.579 3.560 120.787 Pliva 500 507,50 505 567.008 Podravka 169 172,50 169 3.319.989 Apartmani Medena 100 100 100 10.000.000 Arenaturist 75 84,19 84,19 145.346 Atlas 17,50 18 17,50 16.384 Atlantska plovidba 55 59,50 59,50 95.223 Badel 1862 82 82,10 82,10 22.551 Belišće 165 168 168 100.202 Dalekovod 167,73 170 167,73 141.782 Elka 90 98 98 238.019 Elektropromet 100 100 100 55.900 Ericsson Nikola Tesla 500 535 535 124.530 Franck 1.000 1.000 1.000 1.036.000 Hrvatski duhani 52 52 52 3.955 Istraturist 108 114 110 478.535 Jadroplov 18 18 18 108.000 Jadranska banka 861 1000 1000 51.722 Jadran-turist 148 150 148 107.025 Jadranski naftovod 1.850 1.900 1.850 267.353 Jamnica 12.130 12.130 12.130 60.650 Končar 73,10 75 74,94 308.640 Kraš 272,09 275 275 323.898 Karlovačka banka 73,60 73,70 73,60 14.728 Lola Ribar 45 45 45 8.235 Riječka banka 131 131 131 3.931 Privredna banka 245 246 245,51 198.537 Plava laguna 1.317,23 1.330 1.320,85 222.260 Adris grupa-P 2.700 2.770 2.729,99 10.941.288 Zagrebačka pivovara 4.000 4.000 4.000 244.000 Tehnika 640 670 640 184.986 Zagrebačka banka P 1.100 1.100 1.100 26.400 Zagrebačka banka R 1.530 1.530 1.530 269.280 Rabac ugostit. i tur. 96 96 96 6.624 Dom Holding 44 45,50 45,50 37988 Proficio 41 42 42 83.083 Riviera 145,24 146 145,70 1.168.539 Slavonska banka 940 980 980 213.490 ZIF Slavonski 30,28 31,00 31,00 41.324 SN Holding 43,60 45 44 76.072 Sunčani Hvar 40,21 46 46 178.974 Varaždinska baka 319,90 320 320 169.277 BLSC-O-051Ainst *1 101,25 101,25 - 542.530 HBOR-O-112Ainst *2 99,80 99,80 - 7.640.314 DAB-O-05CA*3 108,00 108,00 108,00 8.276.503 DAB-O-05CAinst*4 108,00 108,55 - 20.483.778 HZZO-O-047Ainst*5 100,60 101,75 - 18.969.569 PLAG-O-048Ainst *6 101,00 101,05 - 3.866.825 RHMF-O-049rep/pri*7 101,45 101,65 - 11.663.728 RHMF-O-049inst*8 101,35 101,65 - 27.189.470 RHMF-O-085A *9 99,71 100,00 100,00 199.413 RHMF-O-085Ainst *10 99,80 100,00 - 15.390.700 RHMF-O-08CA *11 110,20 110,20 110,20 50.613.200 RHMF-O-08CAinst *12 110,50 110,70 - 12.691.724 RHMF-O-125A*13 111,40 111,40 111,40 133.178 RHMF-O-125Arep/prij*14 111,85 111,95 - 8.657.118 RHMF-O-125Ainst *15 110,60 112,00 - 24.762.766 RHMF-O-142A*16 101,20 101,65 101,20 2.394.789 RHMF-O-142Arep/pri*17 101,45 101,45 - 7.761.154 RHMF-O-142Ainst *18 100,50 101,35 - 104.027.596 297.629.123 *1 BLSC-O-051Ainst-Korporativne obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *2 DAB-O-05CA - obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *3 HBOR-O-112 institucionalna *4 DAB-O-05CAinstitucionalna - obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5 HZZOinstitucionalna - obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6 PLAG-O-048Ainst- Korporativne obveznice Plave lagune d.d. EUR 12 milijuna s kamatnom stopom od 6,75% godišnje i dospijećem 25. kolovoza 2004. godine. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *7 RHMF-O-049Areported/prijavljena - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *8 RHMF-O-049Ainstitucionalna - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *9 RHMF-O-085A- obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. *10 RHMF-O-085A institucionalna - obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *11 RHMF-O-08CA- obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine *12 RHMF-O-08CAinstitucionalna - obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *13 RHMF-O-125A - obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *14 RHMF-O-125Arep/prij- obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *15 RHMF-O-125Ainstitucionalna - obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *16 RHMF-O-142A - obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 2014. godine. *17 RHMF-O-142A reported/prijavljene - obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *18 RHMF-O-142A institucionalna - obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi Na Zagrebačkoj je burzi ovoga je tjedna ostvareno 297,6 milijuna kuna prometa, što je u odnosu na tjedan ranije smanjenje od 67 posto. Vrijednost indeksa Crobex pala je 0,30 posto, na 1.195,3 bodova, a obvezničkog indeksa Crobis za 0,42 posto, na 100,2477 bodova. Trgovalo se dionicama ukupno 43 tvrtki, pri čemu je najlikvidnija bila povlaštena dionica Adris Grupe, čijim je trgovanjem realizirano više od 10,9 milijuna kuna prometa. Slijedi dionica Apartmana Medena s ostvarenim prometom od 10 milijuna kuna. Ukupno 26 dionica ovoga tjedna zabilježilo je porast cijene, dok je 11 dionica pojeftinilo. Prijašnju je cijenu istodobno zadržalo šest dionica. Dobitnica tjedna je dionica Jamnice, koja je poskupjela za 130 kuna. Slijedi dionica Jadranske banke, čija je cijena porasla 80 kuna dionica Ericsson Nikole Tesle s rastom od 40 kuna te dionica Slavonske banke čija je cijena porasla 30 kuna. Povlaštena dionica Adris grupe poskupjela je 24 kune, Varaždinske banke 15 kuna, Elektroprometa 10 kuna, Atlantske plovidbe 9,5 kuna, Arenaturista nešto više od devet kuna i Jadroplova osam kuna. Cijena Elkine dionice porasla je šest kuna, Belišća tri kune, Jadran Turista, Badela 1862, Končara i Sunčanog Hvara dvije kune, Dom Holdinga kunu i pol, a Hrvatskih duhana, Kraša, Riječke banke, Hotela Rabac i SN Holdinga jednu kunu. Manje od kune porasla je cijena dionica PBZ-a, Karlovačke banke, Proficia i Riviere. Istodobno, za najviših 200 kuna pala je cijena povlaštene dionice Zagrebačke banke. Slijedi dionica Jadranskog naftovoda s padom cijene od 110 kuna te redovna dionica Croatia osiguranja koja je pojeftinila 30 kuna. Cijena dionice Tehnike i Plave lagune pala je deset kuna, Plive dvije kune, Podravke, Apartmana Medena i Atlasa jednu kunu, a manje od kune dionica ZIF-a Slavonskog Među obveznicama kojima se trgovalo na Burzi, dvije su zabilježile pad cijene i to za 0,30 posto obveznica DAB-O-05 te za 0,20 posto RHMF-O-085. Istodobno, cijena obveznice RHMF-O-142 porasla je 0,15 posto, a RHMF-O-125 skromnih 0,10 posto. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 13. do 19. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet Varteks 40 42 42 41,94 295.689 ACI Opatija 581 700 700 670 22.609 Čateks 30 30 30 30 6.000 Dubrovnik-Babin kuk 160 179 174 170 201.765 Hoteli Zadar 45 45 45 45 3.240 Rabac 95 100 97 95 54.743 IPK Kandit 115,71 116,07 116,07 116,07 157.364 IPK Tvornica ulja 45 45 45 45 360 Jadranka 330 330 330 330 18.810 Koka 150 150 150 150 24.750 Dom Holding 44,71 46 46 45,95 1.168.083 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 1.850 3.700 PPK Valpovo 200 200 200 200 3.400 Podravska banka-P 301 308 307 307,61 80.622 Podravska banka-R 320 320 320 320 3.520 PIK Vinkovci 90 100 90 90 19.500 Proficio 41,15 42,50 42 42 864.797 Riviera Holding 146 146 146 146 318.136 ZIF Slavonski 31,70 32 32 32 257.147 Slatinska banka-P 135 150 145 147,95 33.967 Slatinska banka-R 266,69 300 300 300 20.993 Spačva 60 60 60 60 5.580 SN Holding 44 46 45,50 45,48 438.621 Zvijezda 1.500 1.500 1.500 1.500 15.000 Apartmani Medena 101 106,10 101 104 36.372 Anita 2.200 2.250 2.200 2.200 280.575 Arenaturist 80 81 81 81 51.795 Atlas 18 18 18 18 52.966 Belišće 160 165 160 160 223.891 Chromos boje i lakovi 117 117 117 117 17.667 Chromos tv. smola 140 140 140 140 99.967 Elka 95 95 95 95 2.280 Elektropromet 100 100,51 100,51 100,51 82.434 Ericsson Nikola Tesla 500,11 550 540 540,23 5.005.246 Industrogradnja 310 400 400 363,13 17.430 Jadroplov 18 23,49 23,49 13 2.190.618 Jadranski naftovodi 1.816 1.820 1.820 1.816,55 72.662 Kvarner banka 51 60 60 52,13 34.194 Konzum 1.225 1.225 1.225 1.225 13.475 Lucidus 18,38 19 18,60 18,62 927.335 Laguna 230 230 230 230 37.720 Ledo 750 750 750 750 3.750 Kraš 272 275 275 275 16.412 Privredna banka 244 244 244 244 657.092 Pivovara Osijek 1.199 1.200 1.200 1.200 219.451 Plava Laguna 1.320,55 1.320,55 1.320,55 1.320,55 6.602 Petrokemija 28,88 28,88 28,88 28,88 3.292 Banka Sonic- P 170 181 170 170 12.418 Banka Sonic-R 280 280 280 280 5.600 Adris grupa-P 2.740 2.770 2.740 2.740 19.240 Validus 29,21 30,00 30,00 29,84 166.664 RHMF-A-A*1 40,11 43,00 41,00 41,00 194.112 14.572.791 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Trgovanjem na Varaždinskoj burzi ovoga je tjedna ostvareno dvostruko više prometa nego u tjednu ranije - u ukupnom iznosu višem od 14,5 milijuna kuna. Najaktivnija je pritom bila dionica Ericsson Nikole Tesle, čijom je prodajom ostvaren promet viši od pet milijuna kuna. Slijedi dionica Jadroplova koje je protrgovano za 2,1 milijun kuna. Od ukupno 51 dionice kojom se trgovalo ovoga tjedna, na vrijednosti je dobilo 29 dionica, a njih osam zabilježilo je pad cijene. Istu cijenu zadržalo je 14 dionica. Na vrijednosti je za najviših 375 kuna poskupjela dionica Konzuma. Slijedi dionica Ericsson Nikole Tesle koja je poskupjela 41 kunu, Adria grupe s rastom od 40 kuna te dionice Anite i Pivovare Osijek s rastom cijene od 50 kuna. Za 20 kuna porasla je cijena dionicama ACI-a Opatija i Plave lagune, za 18 kuna poskupjela je redovna dionica Slatinske banke, a za 16 kuna dionica Chromosa boja i lakova. Dionica PBZ-a poskupjela je 14 kuna, Industrogradnje 13 kuna, Elektroprometa i Arenaturista sedam kuna, Lagune šest kuna, Elke i tvrtke Dubrovnik - Babin kuk pet kuna te SN Holdinga, Kvarner banke i Chromos tvornice smole dvije kune te Varteksa nešto manje od vije kune. Po jednu kunu porasla je cijena dionicama Dom Holding, Proficio, Riviera Holding, ZIF Slavonski i povlaštenim dionicama Banke Sonic i Podravske banke. Manje od kune porasla je cijena dionicama Validusa, Lucidusa i IPK Kandita. Istodobno, gubitnik tjedna je dionica Jadranskog naftovoda koja je pojeftinila 34 kune. Cijena dionice Apartmana Medena pala je 16 kuna, Jadroplova devet kuna, Hotela Rabac i povlaštene dionice Slatinske banke osam kuna, Belišća pet kuna, Atlasa 1,5 kuna te Kraša jednu kunu. Prodajom Prava Ministarstva financija tijekom ovoga tjedna ostvaren je promet od 194,1 tisuću kuna, uz pad nominalne cijene za jedan postotni bod. Vrijednost indeksa VIN ovoga je tjedna pala 3,3 posto, na 654,17 bodova. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan11.02. 2004. vrijednost na dan18.02. 2004. promjena % Mirex 117,42 117,64 0,18 PBZ Croatia osig.OMF 118,62 118,74 0,10 AZ OMF 117,33 117,37 0,03 Raiffeisen OMF 116,91 117,26 0,29 Plavi OMF 116,82 117,19 0,31 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti obračunskih jedinica četiriju obveznih mirovinskih fondova ovog je tjedna povećana 0,18 posto. Posljedica je to rasta vrijednosti obračunskih jedinica svih četiriju obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost obračunske jedinica fonda PBZ Croatia osiguranje porasla 0,10 posto, AZ fonda 0,03 posto, Raiffeisen fonda 0,29 posto i Plavog fonda 0,31 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja Podaja CAIB Select Eurobond 11,12 - CAIB Select Europe 8,84 - ICF Equity Income 106,99 107,26 ICF Fixed Income 111,31 111,59 ICF Money Market 103,34 - Orbis Fond 10,26 10,57 VictoriaFond 21,78 22,87 PBZ Euro novčani 100,46 - PBZ Global 101,82 - PBZ Kunski novčani 100,47 - PBZ International Bond 100,61 - PBZ Novčani 100,63 - RBA Activ 107,48 - RBA Balance 115,03 - RBA Bonds 115,21 - RBA Cash 104,02 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 12. veljače 19. veljače Promjena u % New York/DJIA 10.694,07 10.664,73 -0,3 Tokyo/Nikkei 10.459,26 10.753,80 2,82 London/FTSE-100 4.377,70 4.515,60 3,15 Frankfurt/DAX 30 4.121,65 4.141,53 0,50 Niz najava o spajanjima i akvizicijama na američkom tržištu te solidne zarade europskih korporacija održavaju vrijednosti svjetskih burzovnih indeksa oko najviših razina u zadnjih godinu i pol. Njujorški Dow Jones indeks u tome razdoblju nije bilježio veće promjene, oslabivši neznatnih 0,3 posto, na 10.664 boda. Na američkom tržištu odlično je odjeknula vijest o pobjedi Cingular Wirelessa u bitci za treću po veličini američku telekom kompaniju AT&T, nakon što je ponudila 41 milijardu dolara, premašivši ponudu britanskog Vodafonea. Cijena dionica AT&T-ja skočila je u utorak gotovo 17 posto, povukavši za sobom i dionice ostalih tvrtki iz tog sektora. Dobro je primljena i vijest o dvije akvizicije u bankarskom sektoru. Njujorška regionalna banka North Fork Bancorp. dogovorila je kupovinu svog rivala GreenPint Financiala za 6,3 milijarde dolara. Deseta po veličini američka banka National City, pak, objavila je da će kupiti Provident Financial za 2,1 milijardu dolara. Entuzijazam ulagača, bio je potaknut i podatkom američke središnje banke o rastu proizvodnje američkih tvornica, rudnika i energetskih kompanija u siječnju. "Dosta se kupovalo zbog dobrih gospodarskih vijesti te najnovijih najava akvizicija, zbog čega je tjedan na tržištima dobro počeo", kazao je čelnik trgovine pri Stephensu, Evan Olsen. Ipak, novi rast cijena dionica bio je razlog da se mnogo ulagača odlučilo i na dobitonosne prodaje. Općenito, trgovci kažu kako su značajni dobitci na tržištima dionica tijekom siječnja doprinijeli prilično mirnom poslovanju u nekoliko zadnjih tjedana, budući je već mnogo ulagača ulilo svoj kapital u dionice i više ne traži nove ulagačke prilike. Od lanjskoga ožujka, kada je započeo uzlet cijena dionica, i Dow Jones i S&P indeks ojačali su za više od 40 posto, dok je Nasdaq dobio čak 63 posto na vrijednosti. Od početka ove godine, pak, Dow Jones je na dobitku dva posto, S&P 3,6, a Nasdaq 3,7 posto. "Mislim da će cijene dionica biti pod pritiskom idućih tjedana jer se previše kupovalo", ocijenio je strateg pri Dunvegan Associatesu, A.C. Moore. "Nema više likvidnih pokretača na tržištu kao što je bilo proteklih mjeseci". Među vodećim gubitnicama bila je dionica energetske kompanije El Paso, potonuvši 18 posto jer je kompanija morala sniziti vrijednost svojih procijenjenih rezervi plina za 41 posto. Od dobitnica isticala je ona biotehnološke tvrtke Biogen, sa skokom za više od 20 posto, pošto je najavljeno da će zatražiti dozvolu za novi lijek protiv multiple skleroze godinu dana prije očekivanja. Solidne korporativne zarade potaknule su u tome razdoblju na europskim burzama kupovine dionica, što je njihove cijene podignulo na nove najviše razine u zadnjih 19 mjeseci. U takvim uvjetima londonski Ftse indeks porastao je na tjednoj razini za više od tri posto, dosegnuvši 4.515 bodova. Frankfurtski DAX poskočio je 0,5 posto, na 4.141 bod. Dionice telekoma i medijskih kompanija po dobicima su daleko premašile one iz drugih sektora. Pritom je dionica britanskog Vodafonea ojačala za više od šest posto, nakon objave da se povukao iz nadmetanja za kupnju američke mobilne grupacije AT&T Wireless. U protekla tri tjedna bila je oslabila oko devet posto, uslijed zabrinutosti da bi taj gigant mobilne telefonije mogao biti uvučen u preskupu bitku za preuzimanje."Tržišta smatraju da je dobro što se Vodafone povukao, iako ga to dugoročno ostavlja sa strateškim problemom u Sjedinjenim Državama", ocjenjuje strateg HSBC-a Patrik Schowitz. Dionica francuske medijske grupacije Vivendi Universal odmah je poskočila 5,5 posto, kao posljedica špekulacija ulagača da bi mogao postati novi cilj preuzimanja gotovinom bogatog Vodafonea. Poticaj je tržištima dala i svjetska novinska agencija Reuters, čija je dionica dosegla najvišu razinu u 20 mjeseci budući ponovno posluje s dobiti. "Objavljeni su dobri poslovni rezultati koji daju snažnu podršku uvjerenju da korporativna profitabilnost raste kako kompanije režu troškove", ocjenjuje Nigel Cobby, direktor europskih dionica u JP Morganu. Ojačale su i dionice njemačkog proizvođača automobila Volkswagen, i to tri posto unatoč padu dobiti u 2003. te najavi isplate manje dividende, jer su se tržišni sudionici pribojavali lošijih rezultata. Trgovci predviđaju da bi se nakon ovakvih rezultata poslovanja tog najvećeg europskog automobilskog koncerna mogao smanjiti pritisak na proizvođače vozila koji su izloženi utjecaju jačanja eura prema dolaru. "Ostane li euro ispod razine od 1,30 dolara, vjerojatno nećemo vidjeti neku posebnu reakciju", ocjenjuje jedan fond menadžer. "Premaši li tu razinu možemo očekivati pravi vatromet". Proizvođači automobila i farmaceutska industrija, naime, posebno su podložni promjeni raspoloženja ulagača uslijed jačanja eura prema dolaru, zbog svog velikog izvoza u Sjedinjene Države. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks također je ojačao u proteklih tjedan dana, i to 2,8 posto, dosegavši 10.753 boda. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 12. veljače 19. veljače Promjena u % Euro/USD 1,2805 1,2709 0,75 Euro/JPY 134,89 136,14 0,93 USD/JPY 105,36 107,16 1,71 Sve neizvjesnija situacija na svjetskim deviznim tržištima u pogledu tečajeva najvažnijih svjetskih valuta potiče velike dnevne oscilacije, za koje analitičar procjenjuju da bi mogle još neko vrijeme potrajati. Primjerice, tečaj eura u srijedu je dosegnuo novu rekordnu razinu od 1,2927 dolara, te se opasno približio psihološki važnoj granici od 1,3 dolara. Idući dan njegov je tečaj oštro korigiran te se spustio na 1,2673 dolara. Na tjednoj razini, pak, njegov je tečaj oslabio 0,8 posto, te iznosi 1,2709 dolara. Analitičari novi zaokret u tečaju dolara prema euru pripisuju upozorenjima europskih dužnosnika ali i nervozi zbog mogućih intervencija ECB-a kako se euro više približavao razini od 1,3 dolara. Francuski predsjednik Jacques Chirac izjavio je, naime, da eurozona izgleda nosi najveći teret oscilacija valutnih tečajeva. Nadalje, njemački ministar gospodarstva Wolfgang Clement rekao je da ima na umu razinu na kojoj bi Europska središnja banka (ECB) trebala zaustaviti jačanje eura prema dolaru. "Svjedoci smo velikih dnevnih oscilacija američke, europske i japanske valute, i to će još neko vrijeme potrajati", kazao je strateg pri Deutsche Bank-u Bilal Hafeez. "U osnovi, na tržištu postoji konflikt između ulagača koji su kratki s dolarom i monetarnih vlasti koje bi mogle intervenirati". Britanska funta ovoga je tjedna zabilježila novu najvišu razinu u zadnjih 11 godina prema dolaru, dosegnuvši 1,927 dolara, a na vidiku je i razina od dva dolara za funtu. Ključne kamatne stope u Velikoj Britaniji trenutno iznose četiri posto, dok su američke na rekordno niskim razinama od jedan posto. "Pri svakome padu eura vidite nove kupce, i špekulativne i korporativne. Žele prodavati američke dolare za australske, britansku funtu i euro, tako da je jasno da idu za onim valutama koje nose veće prinose", kazao je Peter Fontaine, valutni analitičar u KBC u Bruxellesu. Japanska valuta, s druge strane, nije uspjela ostvariti značajniji rast temeljem snažnih podataka o gospodarskom rastu budući su ulagači oprezni uslijed sumnji da su japanske monetarne vlasti poduzele intervencije na tržištima s ciljem slabljenja vrijednosti svoje valute. Jen je u takvim okolnostima oslabio 0,93 posto prema euru, na 136,14 jena za euro. Potonuo je i 1,7 posto prema jenu, na 107,16 jena. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 12.02.04 USLIB 1,07 1,10 1,13 1,21 12.02.04 USLIB 1,07 1,10 1,13 1,12 19.02.04 USLIB 1,07 1,09 1,12 1,17 19.02.04 EULIB 2,04 2,05 2,05 2,0 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 13. do 20. veljače Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 13. veljače 20. veljače u % Euro 1 7,6502 7,6597 0,12 USD 1 5,9730 6,0250 0,87 GBP 1 11,3001 11,4051 0,92 JPY 100 5,6647 5,6366 -0,49 CHF 1 4,8511 4,8614 0,21 SIT 100 3,2245 3,2247 0,006 Na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) kuna je ovoga tjedna oslabila u odnosu na sve promatrane svjetske valute, izuzev japanskog jena. Tečaj eura ovoga je tjedna prema kuni porastao za 0,12 posto. Istodobno je za najvećih 0,92 posto ojačala britanska funta, a slijedi je 0,87 postotni rast tečaja američke valute. Za 0,21 posto porastao je tečaj švicarskog franka, dok je slovenski tolar dobio na vrijednosti neznatnih 0,006 posto. Ovoga je tjedna na vrijednosti izgubila jedino japanska valuta i to za 0,49 posto. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana Ostvareni iznos emisije - 27.000.000 93.700.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 15.000.000 42.000.000 218.700.000 Najviša ponuđena cijena Uz kamatnu stopu 98,7085,25 % 97,4255,30 % 94,1776,20 % Najniža ponuđena cijenaUz kamatnu stopu 98,7085,25 % 97,2135,75 % 93,7376,70 % Vagana prosječna ponuđena cijenaUz kamatnu stopu 98,7085,25 % 97,3075,55 % 93,9646,44 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu - 97,3545,45 % 94,0006,40 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % - 7,41 35,97 Dospijeće - 19. kolovoza 04. 17. veljače 05. Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, planirani je iznos izdanja iznosio 100 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije uvećan na 120,7 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu 15 milijuna, dok emisija nije ostvarena. Najviša je ponuđena cijena pritom bila 98,708 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 5,25 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 98,708 kuna, a kamatna je stopa bila 5,25 posto. Obzirom na to da do emisije nije došlo, nije bilo ni jedinstvene prodajne cijene, kao ni kamatne stope. Pritom udjela nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije također nije bilo . Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 42 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 27 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 97,425 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,30 posto. Najniža pak cijena iznosila je 97,213 kuna uz kamatu od 5,75 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena pritom je iznosila 97,354 kune, pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatnu stopu od 5,45 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 7,41 posto. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 218,7 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 93,7 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 94,177 kune, po kamatnoj stopi od 6,20 posto. Najniža je pak cijena bila 93,737 kuna uz kamatu od 6,70 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 94,000 kuna pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 6,40 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 35,97 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 5,895 milijardi kuna. Od toga je 543,3 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 1,852 milijardi, dok je na rok od 364 dana upisano 3,500 milijarde kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 24. veljače 2004. godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna 10. Vlada na potvrđivanje uputila ugovor o sukcesiji iz 2001. Vlada je ovoga tjedna Hrvatskom saboru predložila da po hitnom postupku ratificira Ugovor o sukcesiji, kojeg od svih država sljednica bivše SFRJ jedino Hrvatska nije ratificirala. Ugovor je potpisan krajem lipnja 2001. u Beču, pa bi tako, bude li ratificiran u Hrvatskom saboru, Ugovor nakon dvije i pol godine od potpisivanja mogao stupiti na snagu. Bez obzira što možemo biti zadovoljni ili ne nekim ugovorom, činjenica je da ga je bivši ministar vanjskih poslova (Tonino Picula) potpisao, kazao je premijer Ivo Sanader. Vlada ne ulazi u političku procjenu zašto se sada upućuje na ratifikaciju, rekao je, dodajući da političku raspravu treba ostaviti za neko drugo vrijeme. Ratifikacijom Ugovora Hrvatska će doći u posjed neke imovine, time se završava dio bivše tvorevine SFRJ i ide u povijest, kazao je premijer. Nakon ratifikacije, vjeruje predstojnik Vladina Ureda za sukcesiju Božo Marendić, ubrzat će se druga faza izvršenje sukcesije. Marendić je detaljno izvijestio o pregovorima država sljednica, problemima koji su se pritom pojavljivali, kao i razlozima zašto bivša vlada, koja je dva put raspravljala o Ugovoru, nikada u proceduru nije poslala zakon o njegovu potvrđivanju. Taj je postupak zastao jer se utvrdilo da na računima tzv. mješovitih banaka nedostaje 589 milijuna dolara. Umjesto 645,5 milijuna dolara na tim je računima ostalo tek oko 50 milijuna, te je Hrvatska inzistirala na odgovoru gdje je nestao taj novac. Vlada, u obrazloženju, najavljuje da će nastaviti poduzimati radnje za utvrđivanje činjenica o tom novcu. Vlada također napominje da do stupanja Ugovora na snagu ne može započeti raspodjela arhivske građe i utvrđivanje i raspodjela vojne imovine, te da odlaganje raspodjele ostale imovine može utjecati na smanjenje njene vrijednosti. Dogovor o sukcesiji države sljednice bivše SFRJ postigle su na pregovorima u Beču (od 14. do 25. svibnja 2001.), a sam je Ugovor potpisan u Beču 29. lipnja 2001.Sastavni dio Ugovora je i sedam aneksa i tri dodatka koji reguliraju raspodjelu pokretne i nepokretne federalne imovine, diplomatske i konzularne imovine, financijske imovine i obveza, mirovina, arhiva, i dr. 11. Vlada utvrdila prijedlog državnog proračuna Hrvatska Vlada utvrdila je u srijedu prijedlog ovogodišnjeg državnog proračuna čiji su rashodi planirani u iznosu 85,08 milijardi kuna, a tekući prihodi u iznosu 79,4 milijarde kuna. Unatoč obvezama koje je bivša Vlada prenijela u ovu godinu, proračun je, suglasni su ministri, razvojan i socijalan - nastavljaju se investicije i ulaganja u cestogradnju, potiče poduzetništvo, ide na poboljšanje situacija najugroženijih skupina stanovništva, umirovljenika, branitelja, rodilja, poboljšava učinkovitost pravosuđa, i sl. Ministar financija Ivan Šuker ističe da je proračun rađen na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto u ovoj godini, inflaciju od 2,5 posto, te uz deficit konsolidirane središnje države od 4,5 posto BDP-a. Uz prijedlog proračuna, Vlada je Saboru uputila i prijedlog zakona o njegovu izvršenju, prema kojemu bi isplata povećanih porodiljnih naknada (1600 kuna za nezaposlene i 2500 kuna za zaposlene žene) uslijedila od 1. srpnja ove godine. Potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang, kojemu je ovo deveti proračun, kaže da je ujedno i najteži do sada, teži i od onih ratnih. "Nismo mogli pretpostaviti da nas čeka kukavičje jaje u iznosu 6,5 milijardi kuna potpisanih i prenesenih obveza, što je apsolutno protupravno", rekao je. Uz podatke o zatečenim obvezama i dugovima, ministri su izvijestili i o nekim detaljima proračuna po svojim resorima. Tako će npr. Ministarstvo obrane, koje ima 7300 djelatnika manje, u ovoj godini raspolagati s nominalno manje novca nego prošle, Ministarstvo pravosuđa raspolagat će s 1,9 milijardi kuna, sredstva Ministarstvu znanosti i obrazovanja povećana su za 5,8 posto, izdatci za socijalnu skrb povećani su u odnosu na 2003. za sto milijuna kuna, osigurana su sredstva za povećane porodiljne naknade, za poticaje u poljoprivredi osigurat će se 250 milijuna kuna više nego prošle godine,Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta najavio je da će se ove godine obnoviti 4500 kuća i 1800 stanova. Cjelokupni proces obnove završit će se do ljeta iduće godine, najavio je. Proračunom će se za razvoj otoka osigurat 230 milijuna kuna, nastavlja se cestogradnja, potpora željeznici, ali ne u iznosima koje je planirala bivša Vlada. Premijer Sanader izvijestio je pak da će se dodatnih 30 milijuna osigurati za značajne projekte - po 10 milijuna za pravosuđe, znanost i obrazovanje te 5 za obrt, malo i srednje poduzetništvo. 12. Rashodi proračuna za 2004. godinu 84,9 milijardi Ukupni rashodi i izdaci hrvatskog Državnog proračuna za 2004. planirani su u iznosu od 84,9 milijardi kuna, što je 4,6 posto više nego za prošlu godinu. Kada se tome pribroji i 16,8 milijardi kuna za otplatu glavnica na zajmove i vrijednosne papire, dolazi se do ukupnog iznosa od 101,7 milijardi kuna. To je pak za 15,8 posto više nego godinu prije, kada je ukupni proračun, uključujući i otplatu 6,6 milijardi kuna glavnice za zajmove, iznosio 87,8 milijardi kuna. Brojke su to iz sažetka prijedloga proračuna po proračunskim korisnicima za ovu godinu kojeg su novinari dobili u Banskim dvorima. Hrvatska je Vlada u srijedu navečer utvrdila prijedlog proračuna za ovu godinu, pri čemu je rečeno da će tekući prihodi iznositi 79,4 milijarde kuna. Unatoč obvezama koje je bivša Vlada prenijela u ovu godinu, proračun je, suglasni su bili ministri, razvojan i socijalan - nastavljaju se investicije i ulaganja u cestogradnju, potiče poduzetništvo, ide na poboljšanje situacija najugroženijih skupina stanovništva, umirovljenika, branitelja, rodilja, poboljšava učinkovitost pravosuđa, i sl. Sredstva za rad samog Sabora smanjila bi se 24,5 posto, na 134,7 milijuna kuna, dok Ured predsjednika Republike može računati na 15 posto više novca, odnosno sa 38,8 milijuna kuna. Vlada i njezini uredi za ovu su godinu planirali 157 milijuna kuna troškova, što je 11,8 posto više nego godinu prije. Četiri središnja državna ureda - za upravu, za e-Hrvatsku, za razvojnu strategiju i za upravljanje državnom imovinom - dobili bi ukupno 455,3 milijuna kuna. Najviše, 427 milijuna kuna odnosi se na ured za upravu. Ministarstvu financija pojedinačno je od ministarstva namijenjeno najviše, 26,3 milijardi kuna ili 64 posto više nego lani, a slijedi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva sa 24,79 milijardi kuna, što je 2,7 posto više nego u lanjskom proračunu. Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi pripalo bi tako 17 milijardi kuna, ili 4,4 posto više novca nego lani. Povećanje proračuna za 23 posto u odnosu na prošlu godinu uslijedilo bi kod Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, kojem je predviđeno 5,6 milijardi kuna, te kod Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, koje bi raspolagalo sa 4,28 mlrdi kuna. Gotovo 8,3 milijarde kuna predviđeno je za potrebe Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, što je 6-postotno povećanje, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva može računati na 2,4 posto više novca, sa 2,64 mlrd kuna, dok je za Ministarstvo pravosuđa predviđeno 1,93 mlrd kn ili 16,4 posto više. Tri ministarstva dobila bi, po Vladinu prijedlogu, nešto manje novca za ovu u odnosu na prošlu godinu. Tako bi proračun Ministarstva obrane bio 3,58 milijardi kuna ili 12,3 posto manji, Ministarstva unutarnjih poslova 3,04 milijarde kuna ili 3,8 posto manji, dok će neznatno, za 0,4 posto u odnosu na lanjski, biti manji proračun Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koji bi trebao iznositi 604 mln kn. Značajnija povećanja proračuna u postotku zabilježena su kod dva ministarstva - europskih integracija (MEI) i vanjskih poslova. Tako će MEI dobiti 45 milijuna kuna ili 41,8 posto više novca, dok će vanjski poslovi moći, po prijedlogu, računati na 423 milijuna kuna ili 20,5 posto više. Obavještajna agencija, po prijedlogu koji Vlada šalje Saboru, trebala bi dobiti 51,9 milijuna kuna ili 10,6 posto više nego lani, a Protuobavještajna agencija 139,7 milijuna kuna ili 13,1 posto više. I za Ustavni je sud predviđeno povećanje sredstava za 10 posto, na 20,79 milijuna kuna. 13. Obveznice HBOR-a nakon Luksemburške uvrštene na Zagrebačku burzu Predsjednik uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Anton Kovačev i direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga potpisali su u ponedjeljak govor o uvrštenju 300 milijuna eura vrijednog izdanja obveznica HBOR-a u Službeno tržište (I. kotacija) Zagrebačke burze. HBOR-ove obveznice na naplatu dospijevaju 2011. godine, kupon im nosi kamatnu stopu od 4,875 posto godišnje, a osim na Zagrebačkoj, njima se od 11. veljače trguje i u službenom tržištu Luksemburške burze. Na službenom tržištu Zagrebačke burze trgovanje obveznicama HBOR-a započelo je u ponedjeljak, i to pod burzovnim simbolom HBOR-O-112A, a najmanji iznos (nominala) za koji se mogu kupiti je tisuću eura. Ovo izdanje predstavlja prvo pojavljivanje HBOR-a na domaćem tržištu duga, kazao je Papuga, podsjetivši da je ta institucija ujedno bila prva koja je započela s prikupljanjem sredstava na međunarodnom financijskom tržištu. Izdanje vrijedno 300 milijuna eura, pojasnio je Kovačev, dio je 500 milijuna eura 'teškog' Programa izdavanja obveznica na eurotržištu (EMTN Program), utemeljenog u srpnju 2000. godine. U primarnom upisu HBOR-ovih obveznica hrvatski su investitori upisali oko 8 posto izdanja, rekao je Kovačev, dodavši kako je zadovoljan takvim interesom te da se u HBOR-u već duže razmišlja o isključivo domaćem izdanju obveznica, no da će do toga doći kada cijena izdanja bude približno ista kao na međunarodnom tržištu. Agent izdanja HBOR-ovih obveznica u Hrvatskoj je brokerska kuća Interkapital vrijednosni papiri, čiji je direktor Danijel Nevidal istaknuo da su razvojne banke, poput HBOR-a, u svijetu vodeći izdavači na tržištu duga, čime posredno utječu i na razvoj tržišta kapitala. 14. Badel 1862 smanjio temeljni kapital Tvrtka Badel 1862 smanjila je temeljni kapital denominacijom vrijednosti dionice Društva, izvijestili su u utorak sa Zagrebačke burze. Odlukom Glavne skupštine tvrtke, održane u srpnju prošle godine, nominalni iznos dionice Društva smanjen je sa 100 DEM u protuvrijednost u kunama u iznosu od 300 kuna. Razlika vrijednosti temeljnog kapitala prenesena je u pričuvu Društva. Ukupan broj od 752.106 dionica Društva, nominalnog iznosa 100 DEM po dionici, zamijenjen je istim brojem dionica nominalnog iznosa 300,00 kuna po dionici. Smanjenje temeljnog kapitala provedeno je radi usklađenja nominalne vrijednosti dionica Badel 1862 s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. 15. Kredit EBRD-a Zagrebačkoj banci vrijedan 100 milijuna eura Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) i Zagrebačka banka (ZABA) sklopile su u srijedu ugovor o dugoročnom kreditu u ukupnom iznosu do 100 milijuna eura, s dospijećem od 12 godina, koji će ZABA koristiti za odobravanje kredita hrvatskim građanima za kupnju, gradnju i renoviranje stambenih objekata. Ovo je drugi kredit namijenjen stambenom kreditiranju građana koji EBRD odobrava Zagrebačkoj banci. U prvi kreditni aranžman ove vrste, vrijedan oko 102 milijuna eura, ušlo se 1998. godine, te je njime realizirano više od 2.100 pojedinačnih stambenih kredita građanima. Kroz ovaj kredit, kažu u Zagrebačkoj banci, EBRD podupire poslovanje Banke u segmentu dugoročnog stambenog kreditiranja građana, kao važne komponente u ukupnom hrvatskom gospodarskom rastu. 16. HBOR i Bugarska agencija za osiguranje izvoza potpisale sporazum o suradnji Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Bugarska izvozna agencija - Bulgarian Export Insurance Agency (BAEZ), potpisali su u srijedu Sporazum o suradnji. Sporazum, koji je potpisan u sklopu održavanja Mješovitog hrvatsko-bugarskog odbora za gospodarsku suradnju u Sofiji, obuhvaća suradnju na zajedničkim projektima kroz su osiguranje, paralelno osiguranje i reosiguranje, potporu i financiranje izvoza kojima se omogućuje bolja konkurentnost izvoznika, razmjenu informacija te potporu, suradnju i savjetovanje na zajedničkim projektima uz mogućnost korištenja zajedničke dokumentacije. Potpisanim Sporazumom HBOR želi potaknuti suradnju hrvatskih i bugarskih izvoznika na zajedničkim projektima u trećim zemljama. Sporazum o suradnji potpisan između HBOR-a i BAEZ-a predstavlja 22. sporazum kojeg je HBOR zaključio sa srodnim izvoznim bankama i izvozno-kreditnim agencijama u svijetu, izvijestili su iz HBOR-a. 17. Statistika SSH: životni troškovi u siječnju porasli za 48 kuna- Sindikalna košarica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane hrvatske obitelji u siječnju porasli u odnosu na prosinac za 48 kuna. Troškovi za prehranu, stanovanje, prijevoz, higijenu, odijevanje, obrazovanje i kulturu u siječnju su porasli na 5.343 kune, a u prosincu su iznosili 5.295 kuna. Najveći udio u ukupnoj potrošnji čini prehrana za koju je trebalo izdvojiti 1.876 kuna. Slijede troškovi stanovanja koji su iznosili 1.573 kune, obrazovanja i kulture 645 kuna, odijevanja 549 kuna, prijevoza 464 kune i higijene 234 kune. Prosječna plaća u prosincu iznosila je 3.946 kuna što je dovoljno za pokrivanje 73,84 posto životnih troškova prosječne četveročlane obitelji. Sindikalna košarica bila je najviša u Puli gdje je iznosila 5.707 kuna, a slijede Zagreb s 5.705 kuna, Rijeka s 5.400 kuna, Osijek s 5.344 kune, Dubrovnik s 5.272 kune i Split s 5.219 kuna. DSZ: potrošačke cijene u siječnju 1 posto više nego u prosincu Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju su ove godine u odnosu na prethodni mjesec (prosinac 2003.) više za 1 posto, a na godišnjoj razini, u odnosu na siječanj prošle godine više su za 2,1 posto, objavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Državnom zavodu za statistiku (DZS). Zavod je po prvi put objavio podatke o indeksu potrošačkih cijena, koji služi kao opća mjera inflacije i pokazatelj stabilnosti cijena, a njegovom objavom prestao je objavljivati podatke o indeksima cijena na malo, troškova života i ugostiteljskih usluga. Statistika u okviru indeksa potrošačkih cijena daje podatke po 12 glavnih grupa proizvoda po namjeni potrošnje, te sedam podindeksa. Svi ti podatci upućuju da je najveći utjecaj na rast potrošačkih cijena od 1 posto, u siječnju ove u odnosu na prosinac prošle godine, imao rast cijena prehrane, prometa i stanovanja, istaknula je pomoćnica ravnatelja DZS-a Mila Butigan. Pritom su, dodaje, kod prehrane najviše porasle cijene kruha, pekarskih proizvoda i brašna, kod prometa su na porast utjecale cijene naftnih derivata i vozačkih ispita, a kod stanovanja rast cijena lož ulja i plina u bocama. Statistički podatci u siječnju u odnosu na prethodni mjesec, promatrano po glavnim grupama proizvoda, pokazuju da su cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle za 3 posto, cijene prometa za 1,5 posto, ugostiteljskih usluga za 0,7 posto, te stanovanja, vode, energije i plina za 0,6 posto. U okviru indeksa potrošačkih cijena, u siječnju su u odnosu na prosinac cijene dobara porasle za 1,1 posto, a usluga za 0,4 posto. Istodobno su, prema podindeksima, cijene prehrane, pića i duhana veće za 2,6 posto, dok su cijene dobara bez prehrane, pića i duhana niže za 0,3 posto. Iako priznaju da je mjesečni porast indeksa potrošačkih cijena od 1 posto dosta značajan, jer je takav mjesečni rast zadnji put zabilježen još u siječnju 2002., statističari ističu da treba proći određeno vrijeme da bi se mogli donositi zaključci. Skok je indikativan, ali metodologija je promijenjena i treba proći određeno vrijeme, a ne zaključivati ad hoc, kazao je zamjenik ravnatelja DSZ-a Zdenko Milonja. Statističari su iznijeli i podatke o stopi inflacije za prošlu godinu i njenoj usporedbi sa zemljama EU. Mjereno indeksom potrošačkih cijena prosječna je inflacija u prošloj godini u Hrvatskoj (od siječnja do prosinca 2003. u odnosu na 12 mjeseci 2002.) bila 1,8 posto, dok je na godišnjoj razini, odnosno prosinac 2003. u odnosu na prosinac 2002., inflacija bila 1,7 posto. Ta je stopa u okvirima zemalja EU, u kojima je prošle godine inflacija na godišnjoj razini (prosinac 2003. u odnosu na prosinac 2002.) bila, po privremenim podacima, 1,8 posto. Po zemljama, pak nižu su inflaciju od Hrvatske imale Njemačka (1,1 posto), Danska, Finska (po 1,2 posto), Austrija, Velika Britanija (1,3 posto), te Nizozemska (1,6 posto). Istu kao Hrvatska imala je Belgija (1,7 posto), a višu Švedska (1,8 posto), Portugal (2,3 posto), Francuska i Luksemburg (2,4 posto), Italija (2,5 posto). Najvišu su inflaciju među zemljama EU u prošloj godini imale Španjolska (2,7 posto), Irska (2,9 posto), te Grčka (3,1 posto).