ZAGREB, 19. veljače 2004. (Hina) - Ukupni rashodi i izdaci hrvatskog Državnog proračuna za 2004. planirani su u iznosu od 84,9 milijardi kuna, što je 4,6 posto više nego za prošlu godinu.
ZAGREB, 19. veljače 2004. (Hina) - Ukupni rashodi i izdaci hrvatskog
Državnog proračuna za 2004. planirani su u iznosu od 84,9 milijardi
kuna, što je 4,6 posto više nego za prošlu godinu.#L#
Kada se tome pribroji i 16,8 milijardi kuna za otplatu glavnica na
zajmove i vrijednosne papire, dolazi se do ukupnog iznosa od 101,7
milijardi kuna. To je pak za 15,8 posto više nego godinu prije, kada
je ukupni proračun, uključujući i otplatu 6,6 milijardi kuna glavnice
za zajmove, iznosio 87,8 milijardi kuna.
Brojke su to iz sažetka prijedloga proračuna po proračunskim
korisnicima za ovu godinu kojeg su novinari danas dobili u Banskim
dvorima.
Hrvatska je Vlada sinoć utvrdila prijedlog proračuna za ovu godinu,
pri čemu je rečeno da će tekući prihodi iznositi 79,4 milijarde kuna.
Unatoč obvezama koje je bivša Vlada prenijela u ovu godinu, proračun
je, suglasni su bili ministri, razvojan i socijalan - nastavljaju se
investicije i ulaganja u cestogradnju, potiče poduzetništvo, ide na
poboljšanje situacija najugroženijih skupina stanovništva,
umirovljenika, branitelja, rodilja, poboljšava učinkovitost pravosuđa,
i sl.
Sredstva za rad samog Sabora smanjila bi se 24,5 posto, na 134,7
milijuna kuna, dok Ured predsjednika Republike može računati na 15
posto više novca, odnosno sa 38,8 milijuna kuna.
Vlada i njezini uredi za ovu su godinu planirali 157 milijuna kuna
troškova, što je 11,8 posto više nego godinu prije. Četiri središnja
državna ureda - za upravu, za e-Hrvatsku, za razvojnu strategiju i za
upravljanje državnom imovinom - dobili bi ukupno 455,3 milijuna kuna.
Najviše, 427 milijuna kuna odnosi se na ured za upravu.
Ministarstvu financija pojedinačno je od ministarstva namijenjeno
najviše, 26,3 milijardi kuna ili 64 posto više nego lani, a slijedi
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva sa 24,79 milijardi
kuna, što je 2,7 posto više nego u lanjskom proračunu. Ministarstvu
zdravstva i socijalne skrbi pripalo bi tako 17 milijardi kuna, ili 4,4
posto više novca nego lani. Povećanje proračuna za 23 posto u odnosu
na prošlu godinu uslijedilo bi kod Ministarstva obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti, kojem je predviđeno 5,6 milijardi kuna,
te kod Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, koje bi
raspolagalo sa 4,28 milijardi kuna.
Gotovo 8,3 milijarde kuna predviđeno je za potrebe Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa, što je 6-postotno povećanje,
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva može
računati na 2,4 posto više novca, sa 2,64 milijarde kuna, dok je za
Ministarstvo pravosuđa predviđeno 1,93 milijarde kuna ili 16,4 posto
više.
Tri ministarstva dobila bi, po Vladinu prijedlogu, nešto manje novca
za ovu u odnosu na prošlu godinu. Tako bi proračun Ministarstva
obrane bio 3,58 milijardi kuna ili 12,3 posto manji, Ministarstva
unutarnjih poslova 3,04 milijarde kuna ili 3,8 posto manji, dok će
neznatno, za 0,4 posto u odnosu na lanjski, biti manji proračun
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,
koji bi trebao iznositi 604 milijuna kuna.
Značajnija povećanja proračuna u postotku zabilježena su kod dva
ministarstva - europskih integracija (MEI) i vanjskih poslova. Tako će
MEI dobiti 45 milijuna kuna ili 41,8 posto više novca, dok će vanjski
poslovi moći, po prijedlogu, računati na 423 milijuna kuna ili 20,5
posto više.
Obavještajna agencija, po prijedlogu koji Vlada šalje Saboru, trebala
bi dobiti 51,9 milijuna kuna ili 10,6 posto više nego lani, a
Protuobavještajna agencija 139,7 milijuna kuna ili 13,1 posto više.
I za Ustavni je sud predviđeno povećanje sredstava za 10 posto, na
20,79 milijuna kuna.
(Hina) xdb yds