ZAGREB, 18. veljače 2004. (Hina) - Prva knjiga u Hrvatskoj o isključivo mineralnim talozima u špiljama "Sige" Damira Lackovića upravo je izišla iz tiska.
a-Istraživanja-Prirodne znanosti
ZAGREB, 18. veljače 2004. (Hina) - Prva knjiga u Hrvatskoj o
isključivo mineralnim talozima u špiljama "Sige" Damira Lackovića
upravo je izišla iz tiska.#L#
Popularno izdanje na oko 90 stranica, većega formata, donosi oko 80
uglavnom velikih fotografija devetorice autora i dvadesetak
ilustracija s Lackovićevim tekstualnim prilozima koji objašnjavaju
kako i od čega nastaju sige, kako dobivaju oblik i boju, kako brzo
rastu.
Fotografije su snimljene većinom u hrvatskom kraškom podzemlju, ali
ima i onih koje prikazuju strane špilje.
Sige nastaju u kraškom podzemlju gdje se talože uglavnom minerali
vapnenac i aragonit, otopljeni iz površinskih stijena, navodi
Lacković.
Riječ siga od latinske je riječi "sigillum", koja znači "kipić", a
međunarodni je službeni naziv za sige "speleotem", što znači "špiljski
talog", dodaje.
U svijetu je zabilježeno 38 različitih vrsta siga, od kojih knjiga
obrađuje polovicu, uglavnom prisutnih u hrvatskom krasu.
Lacković je suautor znanstvenog teksta iz 1997. u kojem je opisana
nova, prije nepoznata vrsta siga iz špilje u kamenolomu u Tounju u
Hrvatskoj. Njihov naziv je "podvodne (fraetičke) sige", a sastoje se
od vapnenačke kore koja ravnomjerno oblaže čitav prostor špiljskog
kanala.
Boja siga ovisi o obližnjem izvoru mineralnih primjesa, jer sami
gradbeni minerali su bezbojni, napominje Lacković. Žućkaste,
narančaste i smećkaste dolaze od od humusnih kiselina koje su se
procjeđivale s površine. Plava nastaje od metalnih iona, a izrazito
crvena i smeđa od oksida i hidroksida željeza.
Brzina rasta siga ovisi o nizu uvjeta i različita je - od 0,05 do
6,07 milimetara na godinu - ali se smatra da u prosjeku rastu 1-2
milimetra na godinu, stoji u "Sigama".
U knjizi je prikazan i katalog zbirke siga Hrvatskoga prirodoslovnog
muzeja u Zagrebu, u kojem je Lacković zaposlen.
(Hina) xiluc ymc