ZAGREB, 17. veljače 2004. (Hina) - Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju su ove godine u odnosu na prethodni mjesec (prosinac 2003.) više za 1 posto, a na godišnjoj
razini, u odnosu na siječanj prošle godine više su za 2,1 posto, objavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Državnom zavodu za statistiku (DZS).
ZAGREB, 17. veljače 2004. (Hina) - Cijene dobara i usluga koje se
koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u
siječnju su ove godine u odnosu na prethodni mjesec (prosinac 2003.)
više za 1 posto, a na godišnjoj razini, u odnosu na siječanj prošle
godine više su za 2,1 posto, objavljeno je na današnjoj konferenciji
za novinare u Državnom zavodu za statistiku (DZS). #L#
Zavod je po prvi put objavio podatke o indeksu potrošačkih cijena,
koji služi kao opća mjera inflacije i pokazatelj stabilnosti cijena, a
njegovom objavom prestao je objavljivati podatke o indeksima cijena na
malo, troškova života i ugostiteljskih usluga.
Statistika u okviru indeksa potrošačkih cijena daje podatke po 12
glavnih grupa proizvoda po namjeni potrošnje, te sedam podindeksa.
Svi ti podatci upućuju da je najveći utjecaj na rast potrošačkih
cijena od 1 posto, u siječnju ove u odnosu na prosinac prošle godine,
imao rast cijena prehrane, prometa i stanovanja, istaknula je
pomoćnica ravnatelja DZS-a Mila Butigan.
Pritom su, dodaje, kod prehrane najviše porasle cijene kruha,
pekarskih proizvoda i brašna, kod prometa su na porast utjecale cijene
naftnih derivata i vozačkih ispita, a kod stanovanja rast cijena lož
ulja i plina u bocama.
Statistički podatci u siječnju u odnosu na prethodni mjesec,
promatrano po glavnim grupama proizvoda, pokazuju da su cijene
prehrane i bezalkoholnih pića porasle za 3 posto, cijene prometa za
1,5 posto, ugostiteljskih usluga za 0,7 posto, te stanovanja, vode,
energije i plina za 0,6 posto.
U okviru indeksa potrošačkih cijena, u siječnju su u odnosu na
prosinac cijene dobara porasle za 1,1 posto, a usluga za 0,4 posto.
Istodobno su, prema podindeksima, cijene prehrane, pića i duhana veće
za 2,6 posto, dok su cijene dobara bez prehrane, pića i duhana niže
za 0,3 posto.
Iako priznaju da je mjesečni porast indeksa potrošačkih cijena od 1
posto dosta značajan, jer je takav mjesečni rast zadnji put zabilježen
još u siječnju 2002., statističari ističu da treba proći određeno
vrijeme da bi se mogli donositi zaključci. Skok je indikativan, ali
metodologija je promijenjena i treba proći određeno vrijeme, a ne
zaključivati ad hoc, kazao je zamjenik ravnatelja DSZ-a Zdenko
Milonja.
Statističari su iznijeli i podatke o stopi inflacije za prošlu godinu
i njenoj usporedbi sa zemljama EU.
Mjereno indeksom potrošačkih cijena prosječna je inflacija u prošloj
godini (od siječnja do prosinca 2003. u odnosu na 12 mjeseci 2002.)
bila 1,8 posto, dok je na godišnjoj razini, odnosno prosinac 2003. u
odnosu na prosinac 2002., inflacija bila 1,7 posto.
Ta je stopa u okvirima zemalja EU, u kojima je prošle godine
inflacija na godišnjoj razini (prosinac 2003. u odnosu na prosinac
2002.) bila 1,8 posto.
Po zemljama, pak nižu su inflaciju od Hrvatske imale Danska, Finska,
Nizozemska, Portugal (po 1,2 posto), Austrija, Luksemburg (1,3 posto),
istu kao Hrvatska imali su Belgija i Njemačka, a višu Italija (1,8
posto), Francuska i Španjolska (2,4 posto). Najvišu su inflaciju među
zemljama EU u prošloj godini imale Irska i Velika Britanija (2,9
posto), te Švedska i Grčka (3,1 posto).
(Hina) xbn yds