ZAGREB, 3. veljače 2004. (Hina) - Državni zavod za statistiku (DZS) sredinom veljače po prvi će put objaviti indeks potrošačkih cijena koji će služiti kao opća mjera inflacije, a prestaju se objavljivati indeksi cijena na malo,
troškova života i ugostiteljskih usluga, objavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare DSZ-a.
tvo-Gospodarski pokazatelji
ZAGREB, 3. veljače 2004. (Hina) - Državni zavod za statistiku (DZS)
sredinom veljače po prvi će put objaviti indeks potrošačkih cijena
koji će služiti kao opća mjera inflacije, a prestaju se objavljivati
indeksi cijena na malo, troškova života i ugostiteljskih usluga,
objavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare DSZ-a. #L#
Indeks potrošačkih cijena, koji će se objavljivati oko 15. u mjesecu,
zamijenit će postojeće indekse na temelju kojih je objavljivana
inflacija u Hrvatskoj, kazao je ravnatelj DSZ-a Marijan Gredelj.
Novi indeks odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje
tijekom vremena nabavlja, koristi ili plaća referentno stanovništvo u
svrhu potrošnje, naglasila je voditeljica projekta Sandra Švaljek iz
Ekonomskog instituta.
Osnovna namjena indeksa potrošačkih cijena je da služi kao opća mjera
inflacije i pokazatelj stabilnosti cijena, kazala je.
Tom su indeksu do sada bili srodni indeksi cijena na malo (kretanje
cijena u prometu na malo), te troškova života (kretanja cijena
proizvoda za osobnu potrošnju) koji se, kao i indeks ugostiteljskih
usluga, prestaju objavljivati.
Krajnje pojednostavljeno, kažu statističari, dosadašnjim indeksima se
mjerilo što proda prosječna hrvatska trgovina, a sada će se mjeriti
što prosječno kupi hrvatsko kućanstvo.
Objavljivanje indeksa potrošačkih cijena za siječanj ove godine
najavljeno je za 17. veljače, a danas su iznijeti podatci od 2001.
(referentno razdoblje za pondere) do studenoga 2003.
Usporedba tog indeksa s dosadašnjim indeksom troškova života pokazuje
da su odstupanja vrlo mala - od minus 0,7 do plus 0,6 indeksnih poena,
istaknula je Švaljek.
Tako je npr. godišnja stopa inflacije za 2002. u odnosu na 2001.
mjereno indeksom troškova života iznosila 1,9 posto, dok je mjerena
indeksom potrošačkih cijena iznosila 1,7 posto, što je mala,
zanemariva razlika, kazala je.
Glavna promjena u samoj metodologiji odnosi se na različitu strukturu
pondera - ponderi su kod troškova života bili izvedeni iz strukture
potrošnje nepoljoprivrednih kućanstava još iz 1985., dok je kod
indeksa potrošačkih cijena struktura pondera izvedena iz potrošnje
kućanstava iz 2001. (na osnovu Ankete o potrošnji kućanstava).
Usporedba strukture potrošnje u Hrvatskoj i zemljama EU za 2001.
pokazuje da je udio prehrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj sa 34
posto puno viši nego u EU gdje je prosječno 16 posto. Ostali su udjeli
(odjeća i obuća, namještaj, i sl.) otprilike na istoj razini, uz npr.
nešto niži udio prometa, ili rekreacije i kulture, u Hrvatskoj u
odnosu na zemlje EU i sl.
Metodološke razlike odnose se i na obuhvat - novi indeks obuhvaća oko
540 proizvoda (kod troškova života oko 450 proizvoda), veći je broj
cijena koje se snimaju (sa 20.000 na 25.000), i dr.
Kako su dosadašnji indeksi cijena na malo i troškova života u nizu
zakona i podzakonskih propisa navedeni kao pokazatelji za usklađivanje
nekih prava i obveza, Gredelj ističe da će biti neophodna izmjena tih
zakona, propisa i akata kako bi se u njih unio novi pokazatelj.
Novi je indeks usklađen s metodologijom EU i doprinijet će daljnjem
približavanju statističkog sustava Hrvatske statističkom sustavu
zemalja EU, a osnova je i za uvođenje harmoniziranog indeksa
potrošačkih cijena prema metodologiji EUROSTAT-a, ističu iz DZS-a.
(Hina) bn ds