SARAJEVO: RASPRAVA O DAYTONU SARAJEVO,16. veljače(Hina) - Daytonski sporazum kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini odigrao je svoju povijesnu ulogu i sada je postao zapreka približavanju te zemlje članstvu u Europskoj uniji,
zaključak je većine sudionika rasprave koja je u ponedjeljak u Sarajevu po prvi puta nakon 1995. okupila predstavnike svih važnijih političkih stranaka u BiH pozvanih da daju svoj sud o mogućim ustavnim promjenama.
SARAJEVO,16. veljače(Hina) - Daytonski sporazum kojim je okončan rat u
Bosni i Hercegovini odigrao je svoju povijesnu ulogu i sada je postao
zapreka približavanju te zemlje članstvu u Europskoj uniji, zaključak
je većine sudionika rasprave koja je u ponedjeljak u Sarajevu po prvi
puta nakon 1995. okupila predstavnike svih važnijih političkih
stranaka u BiH pozvanih da daju svoj sud o mogućim ustavnim
promjenama.#L#
Raspravu pod nazivom "BiH na putu ka funkcionirajućoj državi: vizije,
perspektive i koncepti" organizirale su njemačke zaklade "Friedrich
Ebert", "Konrad Adenauer", "Heinrich Boll" i "Friedrich Naumann" a
povod su bile deklaracija članova Europskog parlamenta iz prosinca
2003. o potrebi promjene unutarnjeg ustroja BiH kao i prijedlog
Europske inicijative za stabilnost (ESI) iz siječnja ove godine za
ukinuće Federacije BiH kao prvog koraka ka uspostavi učinkovite i
jeftinije države.
Zastupnica u Europskom parlamentu i predsjedavajuća radne skupine za
odnose s jugoistočnom Europom Doris Pack kazala je u Sarajevu kako
prosinačka deklaracija nije rezultat razmišljanja nekoliko pojedinaca
nego odraz općeg raspoloženja među europskim parlamentarcima. "Sve
stranke zastupljene u Europskom parlamentu podupiru tu inicijativu",
kazala je Pack istaknuvši kako je došlo krajnje vrijeme da se otvori
rasprava o Daytonskom sporazumu.
"Treba vidjeti", kazala je Pack, "omogućava li uopće Dayton
pristupanje BiH Europskoj uniji". Njena je poruka da ta rasprava treba
biti temeljena na racionalnom pristupu i traganju za kompromisom jer
eventualni dogovor, kakav god bude, može doći samo kao rezultat
izravnog sporazuma političkih čelnika unutar same BiH a ne nametanja
izvana.
Direktor ESI Gerald Knaus ovom je prigodom obrazložio detalje zamisli
o preustroju BiH kroz ukinuće Federacije BiH i delegiranje njenih
ovlasti na županije odnosno državu. On je kazao kako je
regionalizacija BiH proces koji bi doveo do uspostave troslojne države
od dvanaest autonomnih jedinica. Time bi se, umjesto dominantno
etničkih entiteta, u BiH uspostavila federalna struktura a cijeli
proces bi se okončao za nekoliko godina.
Predstavnici političkih stranaka, kako onih na vlasti tako i
oporbenih, suglasili su se kako u BiH treba nešto mijenjati jer je to
prije svega skupa država u kojoj nema vladavine zakona niti
značajnijeg ekonomskog napretka.
Ponuđeni recepti za izlaz iz takvog stanja bili su ipak vidljivo
označeni etničkom pripadnošću predlagatelja.
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić bez puno
okolišanja je kazao kako je Dayton rezultat odnosa snaga u BiH i
svijetu iz 1995. godine. "Tada su načinjeni neprincipijelni kompromisi
koji onemogućavaju normalno funkcioniranje države", kazao je čelnik
najveće bošnjačke stranke istaknuvši kako "konstrukcijske greške"
Daytona danas predstavljaju zapreku svemu pa tako i gospodarskom
razvitku zemlje.
Inicijativu ESI Tihić je ocijenio poticajnom no istodobno je iskazao
strahovanje kako bi ona mogla prouzročiti zahtjeve za uspostavom
jedinstvene hrvatske županije u BiH.
Član Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) Martin
Raguž konstatirao je pak kako je krajnje vrijeme da se na Hrvate u BiH
prestane gledati kroz stereotipe jer oni vjeruju u BiH kao državu u
kojoj mogu ostvariti svoja prava.
"HDZ BiH drži kako je daytonski model u strategijskoj i bitnoj krizi",
kazao je Raguž dodavši kako raspravu Daytonu ne treba promatrati kao
zavjeru usmjerenu protiv nekoga nego kao zajedničko traganje za bržim
približavanjem EU kao zajedničkom cilju svih građana.
Dragan Kalinić, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), svojim
je istupom jasno pokazao kako u Republici Srpskoj nema spremnosti za
stvarne razgovore o krupnim ustavnim promjenama. "Svako radikalno
otvaranje Daytona je ravno otvaranju Pandorine kutije", kazao je
Kalinić. On tvrdi kako je mirovni sporazum iz 1995. i Ustav BiH koji
je iz njega proistekao od bitne važnosti za bosanske Srbe jer im jamči
ravnopravnost i zaštitu.
Prijedlozi za unutarnji preustroj BiH, drži Kalinić, zapravo su samo
maska za pokušaj centralizacije zemlje a time i za nastojanje nekih da
za sebe prigrabe što više vlasti.
Oporbena Socijaldemokratska partija (SDP), kako je pojasnio njen
potpredsjednik Željko Komšić, drži kako su sve dosadašnje rasprave o
promjeni Daytona promašile bit problema jer se svi ponuđeni koncepti
na kraju završavaju na nekoj vrsti "šminkanja entičko-teritorijalnog
ustroja zemlje".
(Hina) xrm ysb