OBNOVLJIVI IZVORI - ENERGETSKI POTENCIJAL BUDUĆNOSTI

ZAGREB, 12. veljače 2004. (Hina) - U Hrvatskoj će se nastaviti rast potrošnje energije pa su potrebni novi energetski projekti i ulaganja u nove objekte koji će osigurati dostatnu i sigurnu opskrbu gospodarstva i stanovništva. Obnovljivi izvori energije, tvrde stručnjaci, zasad ne mogu u većoj mjeri pokriti jaz između povećane potrošnje i mogućnosti elektroenergetskih sustava, ali mogu biti smjerokaz u razvoju novih mogućnosti pridobivanja energije iz obnovljivih i neškodljivih izvora.#L# U Hrvatskoj se provodi pet projekata istraživanja obnovljivih izvora energije: Bioen (korištenje biomase i otpada), Geoen (geotermalna energija), Mahe (male hidroelektrane), Enwind (energija vjetra) i Sunen (energija sunca). Računa se da bi doprinos obnovljivih izvora energije energetskom sustavu Hrvatske trebao dosegnuti 900 gigawatsata do 2010. godine. To je između 4 i 5 posto godišnje proizvedene električne energije. Mnogi projekti još su u fazi istraživanja, primjerice, projekt korištenja sunčeve energije. Malo je poznato da Hrvatska još uvijek nema solarni atlas - detaljni prikaz vremena i jačine osunčanosti svoga teritorija, što je jedan od osnovnih preduvjeta za ozbiljniju eksploataciju energije sunca. Kad je riječ o energiji biomase, ona se u Hrvatskoj tradicionalno eksploatira loženjem drva, no u hrvatskom susjedstvu, primjerice u Austriji, izvrsne rezultate pokazuju projekti upotrebe drvnog otpada. Iskorištavanje geotermalnog energetskog potencijala za sada je u Hrvatskoj prisutno u nekoliko kontinentalnih toplica. Što se tiče malih hidoelektrana, u Hrvatskoj ih je u pogonu 15, od čega je 10 u vlasništvu HEP-a, dvije su industrijske, a tri u privatnom vlasništvu. Najdalje se otišlo u istraživanju mogućnosti korištenja energije vjetra. Nedavno je objavljena analiza potencijala vjetra na jadranskoj obali i otocima, na osnovu mjerenja koja je obavio Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita nakon čega je poraslo zanimanje tvrtki koje bi željele sudjelovati u ekonomskoj eksploataciji snage vjetra u proizvodnji električne struje. Na upotrebu obnovljivih izvora energije značajan utjecaj ima stav koji o njima ima javnost. Rezultati anketnog istraživanja "Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost" provedenog u organizaciji Energetskog instituta Hrvoje Požar i Zavoda za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokazuju da javnost podržava uporabu obnovljivih izvora energije, ali je o njima slabo informirana. Građani većinom procjenjuju da su po okoliš najzdraviji izvori energije sunce i vjetar, ali istodobno ta većina pogrešno procjenjuje da su to najjeftiniji izvori energije. Javnost podržava korištenje energetskih tehnologija i izvora energije koji smanjuju negativne utjecaje na okoliš, čak i u slučaju veće cijene proizvedene energije. U spomenutom istraživanju, većina ispitanika (više od 70 posto) spremna je plaćati nekoliko kuna mjesečno više za potrošenu energiju, ako ona dolazi iz obnovljivih i za okoliš prihvatljivih izvora. Većina ih je spremna i na subvencioniranje cijene energetski štedljivih proizvoda, uvođenja strogih pravilnika o štednji energije za kućanstva te ograničenja u korištenju osobnih automobila. Međunarodna agencija za energiju (IEA - International Energy Agency) naglašava brojne socio- ekonomske poticaje za uporabu obnovljivih izvora energije. Kako je riječ u pravilu o manjim energetskim projektima, IEA koristi vidi u brojnim aspektima afirmacije lokalnih zajednica u ovom području. Društvene koristi tako uključuju povećanje društvene kohezije i stabilnosti, razvoj demokratskog potencijala kroz neposredno odlučivanje o energetskim i srodnim pitanjima, sprječavanje nepoželjnih migracija, poboljšanje zdravlja i educiranosti i regionalni razvoj. Na ekonomskom planu koristi uz ostalo uključuju sigurnost opskbe energijom, bolji regionalni izvozni potencijal i mogućnost zapošljavanja. U Njemačkoj je, primjerice, samo u djelatnosti iskorištavanja snage vjetra zaposleno 40 tisuća ljudi. Davorin Dukić (Hina) xduk yds