ZAGREB, 31. siječnja 2004. (Hina) - I u idućim godinama rast potrošnja energije u Hrvatskoj nastavit će se, pa su potrebni novi energetski projekti i ulaganja u nove objekte, koji će osigurati dostatnu i sigurnu opskrbu strujom
gospodarstva i stanovništva, ocijenjeno je na skupu vodećih hrvatskih energetičara, pod nazivom "Budućnost hrvatske energetike" održanog danas u Zagrebu, u organizaciji Fondacije Heinrich B?ll.
ZAGREB, 31. siječnja 2004. (Hina) - I u idućim godinama rast potrošnja
energije u Hrvatskoj nastavit će se, pa su potrebni novi energetski
projekti i ulaganja u nove objekte, koji će osigurati dostatnu i
sigurnu opskrbu strujom gospodarstva i stanovništva, ocijenjeno je na
skupu vodećih hrvatskih energetičara, pod nazivom "Budućnost hrvatske
energetike" održanog danas u Zagrebu, u organizaciji Fondacije
Heinrich B?ll.#L#
Samo u prošloj godini, potrošnja električne energije porasla je za
blizu 5 posto u odnosu na 2002. godinu, pa se planovi o novim
energetskim projektima nameću kao nužnost, rekla je Branka Jelavić iz
Energetskog instituta Hrvoje Požar. Pritom, naglasila je, bit će
potrebno koristiti plinske, ugljene i hidroelektrane, kao i obnovljive
izvore energije.
Branka Jelavić je izvijestila kako je u Hrvatskoj se provodi pet
takvih projekata: Bioen (korištenje biomase i otpada), Geoen
(geotermalna energija), Mahe (male hidroelektrane), Enwind (energija
vjetra) i Sunen (energija sunca).
Nikola Bruketa, direktor Sektora razvoja Hrvatske elektroprivrede
(HEP) ocijenio je da sigurnost opskrbe električnom energijom u
Hrvatskoj, ovisi o novim investicijama u elektroenergetski sustav.
Naglasio je da je sve veći jaz između mogućnosti toga sustava koje
opadaju zbog tehnološke i fizičke zastarjelosti objekata, i potrošnje
koja raste.
Unatoč visokim ulaganjima, koje su primjerice prošle godine dosegnula
2 milijarde kuna, HEP neće moći sam investicijski pokriti potrebu za
novim ulaganjima pa stoga očekuje zanimanje privatnog kapitala za
ulaganja u hrvatski elektroenergetski sustav, rekao je Bruketa.
Po njegovim podatcima, trenutačno je u sustavu HEP-a 30 elektrana i
24 tisuće transformatorskih stanica. Ovi objekti i druge djelatnosti
HEP-a zapošljavaju 15 tisuća radnika koji srkbe za potrebe 2,1
milijuna kupaca (koliki je i broj električnih brojila u Hrvatskoj).
Nikola Bruketa iz HEP-a istaknuo je da se "opskrba sada odvija u
napregnutim okolnostima , gdje svaka nepovoljna (hidrološka,
klimatska, sirovinska i sl.) okolnost može dovesti do poteškoća u radu
sustava". Povoljnom okolnošću ocijenio je otvaranje i liberalizaciju
tržišta električnom energijom, što bi, kako drži, ulaskom novih
davatelja usluga i pritiskom konkurencije koju donosi taj proces,
trebalo povoljno utjecati na sigurnost i kvalitetu opskrbe električnom
energijom.
Savjetnik Uprave INA-e Stevo Kolundžić govorio je o planovima za
INA-inu budućnost te o opskrbi Hrvatske fosilnih gorivima.
Kolundžić smatra da INA, želi li slijediti trendove u naftnom i
plinskom biznisu, neće moći opstati kao nacionalna naftna kompanija, a
želi li kao i druge kompanije, poslovati kao multinacionalna
kompanija, trebala bi izbjeći većinsko državno vlasništvo. To bi, kako
smatra, bio nastavak restrukturiranja INA-e koje je išlo logikom
razdvajanja temeljnih (core business) od pratećih djelatnosti.
Naglašavajući važnost fosilnih goriva, koja još uvijek drže primat u
svjetskoj opskrbi energentima, Kolundžić je podsjetio na velika
INA-ina ulaganja u modernizaciju rafinerija.
Glede opskrbe plinom, Hrvatska je, kako je rekao, do 2011. dostatno
opskrbljena iz sadašnjih izvora, a nakon toga trebalo bi ugovoriti
novi uvoz ovog energenta.
(Hina) duk sp