HRVATSKA PRIJE ULASKA U EU NUŽNO MORA POVEĆATI PROIZVODNJU I KVALITETU MLIJEKA

ZAGREB, 10. veljače 2004. (Hina) - Hrvatski proizvođači mlijeka u naredne dvije do tri godine moraju povećati količinu i kvalitetu mlijeka kako bi bili spremni za konkurenciju u Europskoj uniji (EU), a sadašnja proizvodnja od oko 550 do 600 milijuna litara godišnje trebala bi se povećavati najmanje 10 posto godišnje, rečeno je na današnjoj stručnoj raspravi o budućnosti proizvodnje mlijeka i mliječnim kvotama u svijetu. #L# Ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra (HSC) Krešimir Kuterovac pritom očekuje snažniju pomoć i programe resornog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Dodao je da je unazad tri godine otkup mlijeka u Hrvatskoj raste po stopi od 10 posto godišnje, što je dobro za Hrvatsku, jer će nam, kazao je, ukoliko se taj trend nastavi proizvodnja mlijeka u EU imati bolju budućnost. Hrvatski se proizvođači mlijeka nedovoljno su spremni za borbu sa inozemnom konkurencijom nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju (EU), ocijenio je Kuterovac, navodeći kao najveći problem neadekvatnu strukturu mliječne proizvodnje. Naime, svjetske iskustva govore o potrebi stvaranja velikih, specijaliziranih farmi za proizvodnju velikih količina mlijeka, što uključuje i visokoproizvodne životinje. Iznoseći nizozemska iskustva o sustavu mliječne proizvodnje i kvota, predsjednik nizozemske organizacije Veepro Holland Jan Venneman je istaknuo da je hrvatska prednost u ovom trenutku mogućnost da kroz duže razdoblje, tri godine, prilagodi svoju proizvodnju zahtjevima EU, dok je Nizozemska za to imala četiri mjeseca. Hrvatska treba na pregovore u Bruxelles o kvotama doći sa podacima, jer će kvote koje budu određene za Hrvatsku biti bazirane na proizvodnji ranijih godina. Uzme li se u obzir da bi Hrvatska u EU trebala ući 2007. godine kao referentna godina za određivanje kvota uzimat će se razdoblje od travnja 2005. do travnja 2006. godine, smatra Venneman. U Hrvatskoj se godišnje proizvede između 550 i 600 milijuna litara mlijeka, ali to ne pokriva potrebe tržišta, pa Hrvatska uvozi još između 75 i 100 milijuna litara mlijeka i jedina je zemlja u regiji koja uvozi mlijeko. Procjene govore da bi do u ovoj godini broj proizvođača mlijeka ekstra kvalitete mogao doseći 80 posto. Nizozemska pak, po podacima s kraja 2003, godišnje prerađuje 10,67 milijuna tona mlijeka. Broj mliječnih farmi je 25.000, a broj mliječnih krava premašio je 1,47 milijuna. EU dodjeljuje mliječne kvote za proizvodnju unutar jedne države, a među novim članicama EU s iznosom kvote prednjači Poljska, koja je dobila kvotu od 8,96 milijuna tona, Češka 1,68 milijuna tona, Mađarska 1,94 milijuna tona, Slovenija nešto više od pola milijuna tona u mliječnoj kvoti. Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Miroslav Božić istaknuo je da Hrvatska mora ubrzano raditi na dizanju količine i kvalitete mlijeka, jer se, kazao je, u pregovorima s Europskom komisijom o razini kvota o nekim stvarima, poput kvalitete, ne pregovara. Hrvatska bi u tom pogledu trebala pratiti Sloveniju koja je od 1995. do 2000. godine proizvodnju mlijeka dovela do razine standarda EU. Još je jednom naglašeno kako se samo sustavnim programom poticanja mliječne proizvodnje, ta proizvodnja u iduće tri godine može prilagoditi standardima EU, uz napomenu da se pritom treba proizvodnju povećati kako bi bila dostatna za potrebe hrvatskog tržište. Stručni skup o budućnosti proizvodnje mlijeka održat će se sutra u Osijeku, a prekosutra u Varaždinu. (Hina) xtp ydb