ZAGREB, 5. veljače 2004. (Hina) - Medijski je prostor u Hrvatskoj vrlo trusan i etički nedefiniran, izjavio je Ante Klarić, pučki pravobranitelj Republike Hrvatske, upitan za komentar čestih medijskih nasrtaja na pojedince i skupine,
od kojih nitko nije izuzet, od predsjednika države do običnih građana.
ZAGREB, 5. veljače 2004. (Hina) - Medijski je prostor u Hrvatskoj vrlo
trusan i etički nedefiniran, izjavio je Ante Klarić, pučki
pravobranitelj Republike Hrvatske, upitan za komentar čestih medijskih
nasrtaja na pojedince i skupine, od kojih nitko nije izuzet, od
predsjednika države do običnih građana.#L#
"Hrvatska bi trebala imati povjerenika za medije (ombudsmana) ili
neko slično tijelo poput Presserata (Vijeće za tisak), koje bi se
bavilo slobodom medija, ali i štitilo ljude od medijskih nasrtaja",
izjavio je profesor zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti Stjepan
Malović, koji podsjeća da je medijsko ugrožavanje jedno od težih
narušavanja ljudskih prava.
Malović koji predaje novinstvo i etiku novinarstva upozorava da se
ljudi sve češće osjećaju ugroženi od medija te da bi trebalo
primjeniti iskustva zapadnih zemalja, gdje je sloboda medija velika,
ali i njihova odgovornost.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić smatra da se treba
ozbiljno pozabaviti "etičnošću naših medija". Podsjeća na inicijative
građana da se institucionalizira zaštita osoba koje su oklevetane od
medija.
"Nameće se vrlo ozbiljno pitanje pred sve strukture civilnoga društva
- koliko su građani u našem društvu zaštićeni od novinara i medija",
rekao je kardinal.
"Glas Koncila" u najnovijem redakcijskom komentaru "U Hrvatskoj je
čovjek sve ugroženiji" upozorava na "bezočnost nekih glasila" koji u
"dirigiranoj histeričnoj kampanji" podmetanja biskupima ("Vatikan i
biskupi protiv narodnog zdravlja") provode "ideološki govor mržnje".
Medijske nasrtaje na građane i njihovu privatnost Malović tumači
padom profesionalnih standarda, probijanjem etičkih načela,
bespoštednom borbom za nakladu i trendom tabloidiranja novina.
"Profesija bi morala naći odgovor na ta pitanja i u to bi trebalo
uključiti sve dijelove civilnoga društva, ne samo novinare i
konzumente informacija", smatra on.
Krajem prošle godine pozivajući se na evidenciju Helsinškoga odbora
tadašnji ministar kulture Antun Vujić naveo je da mediji u 2003. nisu
objavili 900 traženih ispravaka.
"Po procjeni Helsinškoga odbora lanjske godine mediji nisu objavili
oko 100 traženih ispravaka", izjavio je predsjednik HHO Žarko
Puhovski.
Po njegovim riječima ispravci se uopće ne objavljuju na mjestu i pod
uvjetima kako propisuje zakon, objavljuju se na pogrešnom mjestu ili
se pak objavljuju uz odgovor ili komentar.
Pučki pravobranitelj Klarić izjavio je da se u tijeku njegova
osmogodišnjeg rada nitko od građana nije javljao za zaštitu prava koja
bi bila ugrožena od medija. Zbog toga u najnovijem njegovu izvješću za
Hrvatski sabor neće biti ništa glede ugrožavanja ljudskih prava od
strane medija, dodao je.
"U taj prostor još nismo ušli, a često se u novinama mogu primijetiti
uzastopno čerečenje pojedinaca i njihove privatnosti", rekao je.
Klarić napominje kako u susjednoj Austriji ombudsman za medije jednom
tjednom nastupa na televiziji i govori o problemima iz svoga
djelokruga.
(Hina) xmc ysšh