ZAGREB, 22. siječnja 2004. (Hina) - Čitatelji hrvatskih dnevnih novina i tjednika, prema istraživanju koje je provedeno krajem 2002., imali su vrlo nepovoljan opći stav prema bivšoj vlasti, bili su nepodijeljena mišljenja da nisu
ispunjena obećanja te su smatrali da bivša Vlada neće izvesti zemlju iz krize.
ZAGREB, 22. siječnja 2004. (Hina) - Čitatelji hrvatskih dnevnih novina
i tjednika, prema istraživanju koje je provedeno krajem 2002., imali
su vrlo nepovoljan opći stav prema bivšoj vlasti, bili su
nepodijeljena mišljenja da nisu ispunjena obećanja te su smatrali da
bivša Vlada neće izvesti zemlju iz krize.#L#
Znanstvenici Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" Vesna Lamza
Posavec i Stanko Rihtar u znanstvenom radu "Neke osobine publike
informativno-političkog tiska", koji objavljuje najnoviji broj
časopisa "Društvena istraživanja" u tematskom bloku Mediji u
Hrvatskoj, analiziraju podatke o nekim značajkama demografskoga,
socijalnoga i političkog profila čitatelja dnevnih listova Vjesnika,
Večernjeg lista, Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije, Novoga lista i
Glasa Slavonije te političkih tjednika Globusa, Nacionala i Feral
Tribunea, prikupljene u sklopu istraživanja javnog mnijenja u
listopadu 1998. i u prosincu 2002.
Po tom istraživanju najnepovoljniji opći stav prema bivšoj vlasti
iskazali su anketirani čitatelji Slobodne Dalmacije 69,2 posto, Glasa
Slavonije 68 posto, Vjesnika 65,8 posto, Večernjeg lista 62,3 posto
itd.
Na upit o mišljenju glede izbornih obećanja čitatelji Glasa Slavonije
smatrali su da nisu ispunjena - 87 posto, Vjesnika - 85,3 posto,
Slobodne Dalmacije i Nacionala - 84,6 posto te Večernjeg lista - 83,6
posto itd.
Čitatelji svih anketiranih dnevnih novina i tjednika nisu imali
povjerenje u bivšu Vladu i smatrali su da neće zemlju izvesti iz
krize. U tome su bili najodlučniji čitatelji Glasa Slavonije - 78,2
posto, Vjesnika - 74,9 posto, Slobodne Dalmacije - 73,4 posto,
Večernjeg lista - 67,6 posto, Globusa - 67 posto itd.
Rezultati analize, kako napominju autori, ponajprije pokazuju da se
čitatelji informativno-političkog tiska značajno razlikuju od ostalog
dijela hrvatske javnosti prema svim analiziranim osobinama - u
prosjeku su mlađi, obrazovaniji, višeg životnog standarda, skloniji
izbornoj participaciji i političkim opcijama i td.
Usporedbe među pojedinim glasilima otkrivaju da je, s obzirom na
bitna demografska i socijalna svojstva, moguće ponajprije razlikovati
izrazitije profiliranu publiku republičkih od nešto slabije
profiliranoga čitateljstva regionalnih listova.
Druga uočena dihotomija upućuje pak na međusobno razlikovanje
"elitnijih" od "popularnijih" listova.
Sastavljajući tematski blok o medijima u Hrvatskoj, kako napominje
Srećko Lipovčan, u časopisu "Društvena istraživanja", kojem je
nakladnik Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", suočili su se s
manjkom sustavnih znanstvenih istraživanja medija, njihove publike,
položaja i utjecaja u hrvatskom društvu.
"Osim nastojanja da se ovlada medijima (iz različitih razloga), u
Hrvatskoj zapravo drugih interesa upravljenih prema medijima gotovo i
ne bilježimo", piše uz temu Lipovčan, koji je autor radova "Prinos
analizi temeljnih odnosa medija i kulture u hrvatskom društvu" i
"Uporabni literarni oblici medijskoga istraživanja".
U sklopu bloka o medijima Gordana Vilović piše o "Istraživačkom
novinarstvu, tabloidizaciji i etici", Blanka Jergović o
"Komunikacijskoj kulturi hrvatskih novinara: medijska scena 1994." i
Vine Mihaljević o "Novim medijima i pripadnicima laičkih crkvenih
pokreta u Hrvatskoj".
(Hina) mc