ZAGREB, 27. siječnja 2004. (Hina) - Akademici Radoslav Katičić i August Kovačec održali su danas u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) predavanja o hrvatskom jezičnom standardu i njegovu odnosu prema
globalizaciji.
ZAGREB, 27. siječnja 2004. (Hina) - Akademici Radoslav Katičić i August
Kovačec održali su danas u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti
(HAZU) predavanja o hrvatskom jezičnom standardu i njegovu odnosu
prema globalizaciji.#L#
U hrvatskoj javnosti postoji latentna nesigurnost oko hrvatskog
jezičnog standarda, pa se postavljaju pitanja je li on hrvatski, treba
li biti hrvatski i postoji li uopće, rekao je Katičić.
Katičić drži da je do te nesigurnosti došlo zato što proces stvaranja
hrvatskog jezičnog standarda nije išao pravolinijski, već se uvijek
borio protiv snažnijih utjecaja.
Podsjetivši da je hrvatski jezični standard zasnivan još od kraja 16.
do početka 18. stoljeća, Katičić je istaknuo da je on uspostavljen već
100 godina, no da o tome nema valjane svijesti, što stvara zabunu i
jača pokušaje da se nametnu različiti stavovi.
Nedopustivim drži da se i u odluci Vlade o hrvatskom jeziku implicira
da se tek treba uspostaviti hrvatski jezični standard, a HAZU, kojemu
je to jedan od osnovnih zadataka, nitko od državnih institucija nije
konzultirao u vezi izrade tog dokumenta.
Osvrnuvši se na česti stav da je štokavski dijalekt standardan,
Katičić je naglasio kako hrvatski jezični standard jest u velikoj
mjeri uređen prema jednom modelu, ali da nije preslik dijalekta. "Nema
toga dijalektnog govornika koji ne mora učiti standardni hrvatski
jezik", ocijenio je Katičić.
U predavanju "Izazovi globalizacije i hrvatski jezični standard"
akademik Kovačec istaknuo je da se pokazalo da je sustavno poučavanje
vlastitog jezika usporedno sa stranim dobra zaštita od nekontroliranog
stranog utjecaja, koji je danas u međunarodnoj komunikaciji u najvećoj
mjeri engleski.
Kovačec smatra da bi brigu o standardnom jeziku trebale voditi
znanstvene i stručne ustanove, da se jezik mora depolitizirati i
deideologizirati te da se njime moraju služiti politički i javni
radnici, mediji te svi oblici i stupnjevi školstva.
"Ako se sami dosljedno s poštovanjem odnosimo prema vlastitom
standardnom jeziku, moći ćemo očekivati da će to činiti i drugi",
rekao je Kovačec.
Posebnim problemom smatra što se u velikim zapadnim zemljama na
fakultetima hrvatski još uči u kombinaciji sa srpskim, s dvojnim
nazivom, te što hrvatski dužnosnici u tim zemljama kao i političari
koji tamo odlaze u posjet o tome ne vode računa.
Takav odnos države može nas skupo stajati, može se dogoditi da budemo
primljeni u Europsku uniju bez vlastita jezika, odnosno bez imena
vlastita jezika, upozorio je Kovačec.
(Hina) ag mc