ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Radnim materijalom "Hrvatska temeljena na znanju" Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) želi upozoriti hrvatsku javnost na današnji kritičan položaj Hrvatske koja je po indexu poslovne
konkurentnosti Svjetskoga ekonomskog foruma na 62. mjestu u svijetu, iza mnogih tranzicijskih zemlja, te na iznimnu urgentnost rješavanja toga problema.
ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Radnim materijalom "Hrvatska
temeljena na znanju" Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
(HAZU) želi upozoriti hrvatsku javnost na današnji kritičan
položaj Hrvatske koja je po indexu poslovne konkurentnosti
Svjetskoga ekonomskog foruma na 62. mjestu u svijetu, iza mnogih
tranzicijskih zemlja, te na iznimnu urgentnost rješavanja toga
problema.#L#
HAZU kao vodeća hrvatska znanstvena i kulturna ustanova htjela je
tim radnim materijalom pridonijeti i raspravi o tomu problemu
kojega bi trebala biti svjesna široka hrvatska javnost, istaknula
je potpredsjednica HAZU akademkinja Alica Wertheimer-Baletić na
današnjem predstavljanu radnoga materijala "Hrvatska temeljena na
znanju" u palači Akademije.
Samo privreda temeljena na znanju može jamčiti veću konkurentnost
Hrvatske i bolji život njezin građana, ustvrdio je akademik
Vladimir Paar koji je, uz akademika Eugena Pusića, koordinator
radne skupine koja je sastavila radni materijal.
S tom tvrdnju koju su, kako je podsjetio Paar, ponavljali svi
američki političari - od lokalnih do saveznih, nakon što su
Sjedinjene Države (SAD) odlučile krenuti u snažan razvoj složili su
se i akademici Eugen Pusić, Boris Kamenar, Božidar Liščić i
Vladimir Stipetić.
Akademik Pusić upozorio je kako se Hrvatska sada nalazi "na rubu
rezultata zemalja tzv. trećeg svijeta i stanje je iznimno urgentno
jer ako nešto ne poduzmemo 'odsklizat' ćemo se u siromaštvo".
Paar smatra da je ključni problem Hrvatske njezina niska
konkurentnost. Ona se očituje i po indexu konkurentnosti rasta po
kojemu Svjetski ekonomski forum svrstava Hrvatsku na 53. mjesto -
znatno ispod ostalih tranzicijskih zemalja, primjerice Estonije na
22. i Slovenije na 31. mjestu, dodao je.
To su pak, istaknuo je Paar, ključni razlozi zašto Hrvatska sada ne
ulazi u Europsku uniju zajedno s tim tranzicijskim zemljama koje,
za razliku od nas, imaju mjerljiv trend rasta izvoza, kao i
znanstvene i stručne osposobljenosti za primjenu znanja.
Što se pak tiče uzora na koji bismo se trebali ugledati, akademik
Pusić smatra da je za to najbolji primjer Finska i to zbog brojnih
podudarnosti - od povijesnih, socioloških do političkih.
Finska je, dodao je, danas po indexu poslovne konkurentnosti
Svjetskoga ekonomskog foruma na drugomu mjestu u svijetu, dok su
pred dva desetljeća Hrvatska i Finska bile, što se konkurentnosti
tiče, u sličnoj situaciji.
Hrvatski akademici pozvali su medije da pomognu kako bi široka
hrvatska javnost postala svjesna težine sadašnje situacije u kojoj
je Hrvatska te potrebe poduzimanja žurnih te u znanosti i struci
utemeljenih koraka da se to stanje počne mijenjati.
Mediji trebaju, kako ističu, imati važnu ulogu u mobiliziranju
hrvatskih građana.
(Hina) ip mc