ZAGREB, 27. siječnja 2004. (Hina) - Po podatcima ankete Centra za tržišna istraživanja GfK o mitu i korupciji provedene lani u Hrvatskoj na 1000 ispitanika oko 35 posto građana ocjenjuje da je davanje mita gotovo normalan i uobičajen
dio svakodnevna života, 34 posto da s malo napora i strpljivosti mito nije nužno davati, a samo četvrtina (25 posto) da mito uopće nije potrebno i da se legalno može sve dobiti.
tehnologija-Istraživanja
ZAGREB, 27. siječnja 2004. (Hina) - Po podatcima ankete Centra za
tržišna istraživanja GfK o mitu i korupciji provedene lani u Hrvatskoj
na 1000 ispitanika oko 35 posto građana ocjenjuje da je davanje mita
gotovo normalan i uobičajen dio svakodnevna života, 34 posto da s malo
napora i strpljivosti mito nije nužno davati, a samo četvrtina (25
posto) da mito uopće nije potrebno i da se legalno može sve dobiti.#L#
Onih koji misle da je mito nepotrebno u istom istraživanju prije tri
godine, 2001., bilo je 40 posto pa proizlazi da za podmićivanjem često
posežu oni koji iz raznih razloga nemaju vremena čekati unedogled da
im se riješi problem.
Osim u Hrvatskoj isto je istraživanje provedeno u 10 zemalja srednje
i istočne Europe pa će uskoro biti moguća i usporedna studija za sve
zemlje.
Ispitanicima u Hrvatskoj predočene su okolnosti koje su trebali
ocijeniti jesu li mito ili nezakonit čin. Tako je 80 do 90 posto
ispitanika mitom ocijenilo okolnost kad predstavnik netom
privatizirana velikog poduzeća novčano podupire političku stranku na
vlasti ili okolnost kad otac pučkoškolca daruje školi 6000 kuna mjesec
dana prije svršetka školske godine. Zanimljivo je da su ispitanici
različito ocijenili okolnost kad, primjerice, pacijent na odlasku iz
ordinacije dade liječniku bocu skupa alkoholnog pića: oko 40 posto to
ih smatra mitom, a gotovo jednako toliko to ne smatra nikakvim mitom.
Slično je i kad vlasnik stana radniku koji je obavio neki popravak u
stanu ponudi gotovinu bez računa na koji se plaća porez: 50 posto
ispitanika to smatra nazakonitim postupkom, 23 posto o tome nema
stajalište, a za 27 posto to nije nezakonit čin. Iz toga proizlazi da
su mišljenja građana o tome što jest, a što nije mito u istoj
okolnosti - različita.
Po vlastitoj ocjeni više od 50 posto ispitanika nikada ne daje, a 45
posto daje mito. Među potonjima 24 posto to čini vrlo rijetko, 15
posto povremeno, a šest posto često. U istraživanju iz 2001. bilo je
dvostruko manje onih koji su izjavili da daju mito pa je pitanje je
li se promijenilo ponašanje ili je riječ o iskrenijim odgovorima na to
osjetljivo pitanje.
Po mišljenju ispitanika mito je najraširenije u zdravstvu (35 posto),
sudstvu (24 posto), carini i upravi (osam posto), policiji,
ministarstvima i t.d.
Zanimljivo je da bi samo 20 posto građana bilo spremno legalno
djelovati i anonimno javiti policiji ili pak svjedočiti na sudu kad bi
vidjeli da tko daje mito zaposlenom u vlasti ili nekoj javnoj osobi.
Čak 72 posto ispitanika slaže se s tvrdnjom da bi se država i vlast,
a ne obični ljudi, trebala boriti protiv korupcije te da korumpirani
političari, dužnosnici i poslovni ljudi tvore isprepletenu mrežu i
podupiru jedni druge.
Iz ankete se može iščitati da 88 posto ispitanika općenito prihvaća
tvrdnju da je naša zemlja korumpirana, ali i da danas ima više
korupcije nego u socijalizmu (57 posto). Smatraju da glavni borac
protiv korupcije treba biti država i vlast (93 posto), ali da u
Hrvatskoj to nije slučaj u dovoljnoj mjeri misli 81 posto ispitanika.
(Hina) bdj/pp az