ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - Prema podacima web stranice Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI), uvjerljivo najveći broj znanstvenih članaka hrvatski istraživači objavljuju na području prirodnih znanosti.
ZAGREB, 18. siječnja (Hina) - Prema podacima web stranice Hrvatske
znanstvene bibliografije (CROSBI), uvjerljivo najveći broj
znanstvenih članaka hrvatski istraživači objavljuju na području
prirodnih znanosti.#L#
Na stranicama CROSBI-ja čak sedam vodećih istraživača dolaze iz
prirodnih znanosti, koje su prema službenoj podjeli jedno od šest
glavnih područja znanosti.
Podaci o poretku znanstvenika temelje se na broju objavljenih
radova koje je prijavio sam autor radeći na projektima koje
financira Ministarstvo znanosti i tehnologije od godine 1996.
Najproduktivniji među njima je Svetozar Musić, koji je u svjetski
priznatim časopisima koje registrira "Current Contents" (CC), baza
podataka Instituta za znanstvene informacije iz Philadelphije,
objavio 74 rada.
Taj znanstvenik s Instituta "Ruđer Bošković" najveći broj radova
izveo je na projektu "Sinteza mikrostruktura metalnih oksida i
oksida stakla".
Po broju prijavljenih radova slijede Biserka Kojić Prodić (70),
Stanko Popović (67), Vitomir Šunjić (63), Dario Vretenar (61),
Josip Pečarić (59) i Zvonimir Maksić (57 radova).
Prvi istraživač s najvećim brojem radova iz "izvanprirodnih
znanosti" je Krešimir Pavelić s 56 prijavljenih znanstvenih "cc"
radova u časopisima. On djeluje na području biomedicinskih
znanosti, u sklopu projekta "Molekulsko-genetička osnova
metastaziranja".
U humanističkim znanostima najviše radova objavio je Pavao Rudan -
32. Radi na projektu "Populacijska struktura Hrvatske
(biomedicinski pristup)". Njegov časopis "Collegium
antropologicum" iz Zagreba ocijenjen je polovicom 2002.
najnaprednijim časopisom u svijetu iz društvenih znanosti.
Iz biotehničkih znanosti najviše je radova - 19, objavio Zlatko
Šatović, koji radi na projektu "Genetska varijabilnost ljekovitog
i aromatičnog bilja".
Iz tehničkih znanosti najviše su radova na stranici Hrvatske
znanstvene bibliografije upisali Ognjen Bonacci i Štefica Cerjan
Stefanović, po 16.
Bonancci radi na projektu "Hidrološke analize malih voda i suša u
kršu", a Štefica Cerjan Stefanović na projektu "Ionski
izmjenjivači u zaštiti voda kemijske industrije".
Iz društvenih znanosti najviše je radova - 12, prijavila Zora
Roteborg Šarić, koja radi na projektu "Socijalizacija djece i
mladeži".
Znanstveni radovi u "cc" časopisima samo su jedan, ali najaktivniji
pokazatelj znanstvene produkcije.
CROSBI je zamišljen kao baza u koju znanstvenici sami upisuju svoje
radove, ali ad hoc analiza upozorava da uočljiv broj znanstvenika
nema upisan niti jedan znanstveni rad iz te kategorije, što je u
neskladu s obvezama o njihovu napredovanju.
Prema analizi novinara Hine, od 2222 znanstvenika koji su se
prijavili kao autori nekog od radova na području prirodnih
znanosti, 1701 imao je znanstvene članke u visokorangiranim
časopisima (cc), a 521 za osam godina nije imao ni jedan takav rad.
Za isto vrijeme od 1622 prijavljena autora u području tehničkih
znanosti, čak njih 1004 nije imalo ni jedan cc članak u časopisima.
Trend neprijavljivanja nastavljen je i za aktualno projektno
razdoblje: od 2002. u prirodnim znanostima radove su upisala 232
znanstvenika, a 76 nije; u biomedicinskim znanosti upisala su 252
znanstvenika, a 151 nije; u biotehničkim znanostima 80 ih je
upisalo, a 76 nije.
Iz humanističkih znanosti samo je 17 znanstvenika upisalo radove, a
čak 231 nije, u društvenim znanostima 33 jest, a 190 nije, a u
tehničkim znanostima 87 znanstvenika upisalo je, a čak 242 nisu
upisala ni jedan rad.
Stručnjaci napominju da se pojedina područja znanosti razvijaju
brže, pa je, smatra se, u njima lakše publicirati veći broj radova.
Takve su znanstvene discipline koje se bave molekularnom
biologijom, genetikom i sličnim.
Produkcija na području humanističkih znanosti više je okrenuta
lokalnim područjima.
Scientometrijska javnost, međutim, smatra da o uspješnosti
znanstvenika najbolje mogu govoriti podaci o njihovoj citiranosti,
ali takvi podaci na CROSBI-ju ne postoje.
(Hina) iluc sšh