DEN HAAG/ZAGREB,21. siječnja(Hina) - Hrvoje Šarinić, dugogodišnji predstojnik ureda hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, u srijedu je u svom svjedočenju na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY) rekao da su Tuđman i
Milošević 1991. "razmišljali o podjeli Bosne ali o tome nisu postigli formalni sporazum".
DEN HAAG/ZAGREB,21. siječnja(Hina) - Hrvoje Šarinić, dugogodišnji
predstojnik ureda hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, u srijedu je
u svom svjedočenju na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom
(ICTY) rekao da su Tuđman i Milošević 1991. "razmišljali o podjeli
Bosne ali o tome nisu postigli formalni sporazum".#L#
Iznoseći, na traženje tužitelja, svoja saznanja o sastancima Tuđmana i
Miloševića u Karađorđevu i Tikvešu u proljeće 1991., Šarinić je kazao
kako su "jedan i drugi razmišljali o podjeli Bosne ali da nije došlo
do formalnog sporazuma jer inače ne bi bilo grozota koje su
slijedile".
Tuđman je u Karađorđevu optuženom rekao da on stoji iza "balvan
revolucije" Srba u Hrvatskoj, s čime se on nije složio ali je rekao da
se "ti problemi mogu rješiti" a kasnije se pokazalo da je mislio na
Bosnu, kazao je Šarinić.
Opisao je kako je Tuđman govorio da je Bosna bila "povijesni apsurd i
rezultat turskih osvajanja u 15. stoljeću, te da bi hrvatski 'perec'
trebalo podebljati na jugu", dok je Milošević stalno upozoravao na
"islamsku opasnost" i tvrdio da je s "Republikom Srpskom riješio 95
posto srpskog nacionalnog pitanja, kao što je to i Tuđman učinio s
Herceg-Bosnom".
Glavni tužitelj u predmetu Geoffrey Nice, ispitivao je Šarinića o
njegovih 13 sastanaka s Miloševićem od 1993. do 1995., te u spis
dokaza uveo dvije njegove pisane izjave i knjigu sjećanja "Svi moji
tajni pregovori sa Slobodanom Miloševićem".
U svom je iskazu Šarinić pružio niz neposrednih dokaza da je Milošević
imao odlučujuću ulogu u agresiji na Hrvatsku i BiH.
Ispričao je da mu je na prvom sastanku u Beogradu 12. studenoga 1993.
Milošević na pitanje o ulozi Željka Ražnatovića Arkana "uz smijeh
odgovorio - pa i ja moram imati nekoga tko će za mene obaviti dio
posla". Bez logističke podrške i financiranja iz Srbije, Arkan s 5.000
ljudi nije mogao opstati, dodao je Šarinić.
Na primjeru Miloševićevog poništavanja izbora u krajini, kada mu se
nije sviđala pobjeda Milana Babića, svjedok je kazao da "bez optuženog
ništa nije bilo moguće učiniti".
Govoreći o pregovorima oko davanje izlaza na more RS na hrvatskom
jugu, od Molunata do rta Oštro, Šarinić je rekao da je Milošević tada
s njim pregovarao "u ime i za račun RS".
Ispričao je i epizodu sa svog boravka u Beogradu s početka 1994. kada
je Milošević naložio da dovedu kninskog čelnika Borislava Mikelića,
kako bi razgovorali o deblokadi autoceste.
"Doveli su ga za 20 minuta negdje iz Beograda a kada se iznenadio zbog
mog prisustva, Milošević mu je rekao: sjedi ovdje, slušaj i ne pitaj",
kazao je Šarinić.
Šarinić je opisao i apsurdan primjer, kada je optuženi intervenirao da
se na hrvatskoj granici propuste tri kamiona sjemena za krajinu. "Ako
predsjednik države intervenira za tri kamiona onda to dovoljno govori
o njegovoj involviranosti u tzv. RSK i RS", kazao je.
Na sastanku u siječnju '95. Milošević mu je rekao "čuvajte se, Babić i
Martić su učinili grozote i sada nemaju što izgubiti".
Šarinić je opisao kako je Milošević smjenjivao Radovana Karadžića u
parlamentu u Banjoj Luci te kako ga je nazivao "izgubljenim".
Svjedočenje Hrvoja Šarinića nastavlja se u četvrtak, kada će ga
protuispitivati Milošević.
(Hina) dh sd