ZAGREB, 21. siječnja 2004. (Hina) - U poslovnim bankama u Hrvatskoj u 2003. godini zabilježen je snažan rast kunskih depozita, te umjereni porast deviznih depozita koji predstavlja njihov oporavak nakon stagnacije deviznih depozita u
prethodnoj godini.
ne usluge-Bankarstvo
ZAGREB, 21. siječnja 2004. (Hina) - U poslovnim bankama u Hrvatskoj
u 2003. godini zabilježen je snažan rast kunskih depozita, te umjereni
porast deviznih depozita koji predstavlja njihov oporavak nakon
stagnacije deviznih depozita u prethodnoj godini. #L#
Tako je stanje kunskih depozita - štednih i oročenih - na kraju
studenoga 2003. iznosilo 17,96 milijardi kuna, što je za gotovo 5,3
milijardi kuna ili za 41,7 posto više nego u istom mjesecu godine
prije, pokazuju najnoviji podaci objavljeni na web stranicama Hrvatske
narodne banke.
Istodobno, na kraju studenoga prošle godine devizni depoziti u
bankama u Hrvatskoj nominalno su iznosili nešto više 76,8 milijardi
kuna. U odnosu na isti mjesec godine prije nominalno su povećani za
više od 4,5 milijardi kuna ili za 6,2 posto. To predstavlja oporavak
nakon njihove stagnacije u prethodnoj godini zbog posteuro efekta i
problema u Riječkoj banci. Ocjenjuje se da je prošlogodišnji porast
deviznih depozita rezultat uspješne turističke sezone i dobrog
deviznog priljeva.
Po podacima za deset mjeseci 2003., objavljenim u zadnjem Biltenu
HNB-a, najveći apsolutni rast zabilježen je pritom kod deviznih
depozita stanovništva koji su porasli za 2,5 milijardi kuna ili za 4
posto u odnosu na kraj prethodne godine. Devizni depoziti stanovništva
činili su 84,3 posto ukupnih deviznih depozita na kraju listopada.
Devizni depoziti poduzeća u prvih deset mjeseci 2003. porasli su za
1,8 milijardi kuna, što je za 18,6 posto nominalno više u odnosu na
kraj 2002. Takav rast može se povezati i s investicijskom aktivnošću
poduzeća potaknutom infrastrukturnim projektima koji su se
intenzivirali u 2003.
Snažan porast kunskih depozita, pak, po ocjeni analitičara, odraz
je stabilnog makroekonomskog okružja koje karakterizira niska
inflacija i stabilnost domaće valute, te viših kamatnih stopa koje
banke daju na kunske oročene depozite. Tome treba dodati, napominju, i
korištenje kunskih depozita kao osiguranja prilikom realizacije
kredita.
Po podacima HNB-a sa kraja rujna prošle godine, u strukturi
ukupnih depozita (tekući i žiro računi, štedni i oročeni depoziti)
dominiraju oročeni depoziti koji čine 63,9 posto ukupnih depozita.
Značajno manji udio čine štedni depoziti - 18,7 posto, te sredstva na
tekućim i žiro računima sa udjelom od 17,4 posto.
(Hina) ds ds