ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Slovenski znanstvenik Dušan Plut upozorava na katastrofalne posljedice koje bi prouzročio eventualni "teroristički napad" na Nuklearnu elektranu "Krško" budući da u njezinu polumjeru od 80 kilometara živi
dva i pol milijuna ljudi.
ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Slovenski znanstvenik Dušan Plut
upozorava na katastrofalne posljedice koje bi prouzročio
eventualni "teroristički napad" na Nuklearnu elektranu "Krško"
budući da u njezinu polumjeru od 80 kilometara živi dva i pol
milijuna ljudi. #L#
U članku "Nuklearna elektrana Krško i zaštita okoliša", koji je
objavio posljednji broj časopisa "Hrvatska revija", Matice
hrvatske, Dušan Plut, profesor s Odsjeka za geografiju
ljubljanskoga Filozofskog fakulteta, smatra kako se "zbog
iznimnoga geostrateškoga položaja NE 'Krško' i beskompromisnosti
ciljeva svjetskoga terorizma teroristički napad ne može
isključiti".
Niski preleti jugoslavenske vojske početkom lipnja 1991. iznad NE
"Krško", koji su doveli do njezina privremenog zatvaranja, po
ocjeni Pluta, samo potvrđuju mogućnost da bi ta elektrana "mogla
postati potencijalnim objektom nuklearnoga terorizma". Pritom
navodi da je tadašnje slovensko rukovodstvo iz povjerljivih izvora
iz Generalštaba Jugoslavenske armije "primilo obavijest o
planiranom zrakoplovno-raketnom napadu na NE 'Krško'".
Kažimir Vrankić, voditelj HEP-ova tima za nuklearku "Krško", s tim
u vezi potvrdio je da su MiG-ovi bivše JNA nadlijetali elektranu,
ali da su nakon "određenih upozorenja" s tim prestali.
Glede "fizičke zaštite" hrvatsko-slovenske nuklearne elektrane,
koja je u pogonu od 1981., ističe se da je zaštita na "najvišem
raspoloživom stupnju".
Po njegovim riječima ulažu se znatna sredstva u njezinu zaštitu, a
sigurnosne provjere su rigorozne. "Može se slobodno ustvrditi da je
fizička zaštita veća nego kod mnogih takvih zapadnih elektrana",
izjavio je Vrankić.
Plut u spomenutom članku također tvrdi da je od vanjskih prirodnih
događaja za nuklearku najopasniji potres jer lokacija na kojoj se
nalazi ubraja se u potresom najugroženija područja u Sloveniji.
"Područje na kojem je NE 'Krško' ubraja se prema seizmološkoj karti
za periodično razdoblje od 500 godina u slovenska područja vrlo
visoke opasnosti od potresa", tvrdi Plut, dodajući kako se krško-
brezičko područje ubraja u trusna područja 8. stupnja MCS
ljestvice.
U priloženoj tablici od 1628. do 1953. na području Krškoga,
Brestanice i Brežica bilo je 14 većih potresa - 7., 8. i 9. stupnja
MCS ljestvice. Posljednji jači potres u blizini Krškoga bio je 29.
siječnja 1917., a jačina potresa procijenjena je na 8. stupanj po
MCS.
Po riječima hrvatskog stručnjaka Kažimira Vrankića, prilikom
gradnje nuklearke, koja se praktički nalazi u zagrebačkom
predgrađu, budući da je udaljena svega oko 40 kilometara zračne
linije od Zagreba, uzeti su u obzir svi "pokazatelji o potresima i
poplavama za relevantno razdoblje kako bi se postavili kriteriji za
gradnju".
"Po kriteriju očekivanih potresa ugrađena je sigurnosna zaštita po
standardima koji se primjenjuju u zapadnim nuklearkama PWR tipa",
izjavio je Vrankić.
Plut u svojem članku, međutim, upozorava kako je lokacija nuklearne
elektrane "Krško" izabrana prije katastrofa na Otoku tri milje i u
Černobilju te da se nakon tih nesreća "prihvatljiva udaljenost" od
velikih aglomeracija povećala.
Nuklearna elektrana "Krško" trebala bi raditi do 2023. Sve vrste
radioaktivnoga otpada odlažu se na području elektrane i po
sporazumu dviju država obveze prema otpadu su podijeljene, a ako se
ne nađe zajedničko rješenje, svaka strana preuzet će pola otpada.
Niskog i srednjeaktivnog otpada, koji ostaje opasan za okoliš 300
godina, nastane godišnje oko 180 prostornih metara ili u očekivanom
radnom vijeku oko 15 tisuća prostornih metara. Osim njega, svake
godine nastane 24 tone ili 7 prostornih metara visokoradioaktivnog
otpada, koji ostaje opasan nekoliko tisućljeća.
Plut zaključno smatra kako eventualne nesuglasice između Slovenije
i Hrvatske nikada ne bi smjele ugroziti zaštitu i siguran rad NE
"Krško".
(Hina) mc