ZAGREB, 14. siječnja 2004. (Hina) - Raiffeisenbank Austria (RBA) poslovnu će 2003. završiti s bruto dobiti od oko 200 milijuna kuna, a aktiva banke dosegnula je 18,6 milijardi kuna, kazao je predsjednik uprave RBA Zdenko Adrović na
današnjem susretu s novinarima.
cijsko-poslovne usluge-Bankarstvo
ZAGREB, 14. siječnja 2004. (Hina) - Raiffeisenbank Austria (RBA)
poslovnu će 2003. završiti s bruto dobiti od oko 200 milijuna kuna, a
aktiva banke dosegnula je 18,6 milijardi kuna, kazao je predsjednik
uprave RBA Zdenko Adrović na današnjem susretu s novinarima.#L#
Adrović je izvijestio i o više organizacijskih i kadrovskih promjena
u Banci i Grupi, među kojima i o opozivu predsjednika uprave
Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim
fondom Damira Lamze, te o imenovanju novog predsjednika uprave tog
društva.
Govoreći o poslovnim rezultatima, posebno bilanci od 18,6 milijardi
kuna, Adrović je ustvrdio da je time RBA vjerojatno postala treća
banka po veličini u Hrvatskoj.
Adrović je izdvojio i da je banka u 2003. ostvarila veliki porast
štednje, pa je tako od početka godine do kraja studenoga štednja
uvećana 20-ak posto ili za 158 milijuna eura. Rast kredita
stanovništvu bio je unutar 16 posto, koliko je propisala Hrvatska
narodna banka, dok su nešto sporije rasli krediti poduzećima.
Predsjednik RBA Uprave je kazao da je u zadnjih mjesec i pol dana
obavljeno više organizacijskih i kadrovskih promjena u banci - u
marketinškom timu i u upravi. Izvijestio je tako da glavni ekonomist
banke Ante Žigman "vjerovatno prelazi na mjesto doministra za
makroekonomske analize u Ministarstvu financija, te da se odluka o
tome može već sutra očekivati na sjednici Vlade".
Govoreći o opozivu Lamze s dužnosti predsjednika Uprave mirovinskog
društva, Adrović je kazao da je opozvan 17. prosinca 2003. Pojasnio je
da je Lamzi ponuđeno drugo radno mjesto, koordinatora prodaje u RBA,
koje je Lamza, kazao je Adrović, prvo prihvatio, a potom odbio.
Adrović je rekao da se, umjesto toga, Lamza odlučio na "blaćenje
društva" i čitave mirovinske reforme u svojim pismima poslanim
početkom siječnja Hageni i Ministarstvu financija. Dodao je da nisu
vidjeli ta pisma, ali da, prema njihovim saznanjima, u njima ističe da
je bilo navodnih nezakonitosti u imenovanju dvojice prokurista u
društvu, te da je zatražio izvanrednu kontrolu Hagene nad društvom.
Adrović ne vidi nikakvih problema u radu društva, nemaju saznanja o
nekakvim nepravilnostima, ali da svejedno očekuje dolazak Hagene u
kontrolu. Dodao je da jedine njegove zamjerke idu menadžmentu
mirovinskog društva i to na račun efikasnosti i racionalnosti
poslovanja.
Ime novog predsjednika uprave mirovinskog društva Adrović, kako je
rekao, nije mogao objaviti, dok za to imenovanje suglasnost ne da
Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja HAGENA, što se
očekuje na njezinoj idućoj sjednici. Do tada će fond zastupati Igor
Mataić i Srećko Žganec, kazao je Adrović, naglasivši da je Hagena
obaviještena o tim kadrovskim promjenama.
Upitan o razlozima Lamzine smjene, Adrović je kazao da su bili
nezadovoljni njegovim radom u drugoj fazi mirovinske reforme, te da
nije ostvario predviđeno rezanje troškova poslovanja.
Predsjednik Nadzornog odbora mirovinskog društva Branko Dević
novinare je izvijestio i o poslovnim rezultatima mirovinskog društva u
2003., u kojoj će biti ostvarena dobit od oko šest milijuna kuna, što
smatra dobrim rezultatom. No, dodao je da "Lamza nije našao sluha za
'kresanje' troškova održavanja mreže agenata i drugih troškova vezanih
uz to, poput marketinških, koji su u drugoj fazi mirovinske reforme -
nepotrebni".
(Hina) nz db