DO 2100. EUROPU BI SVAKO DRUGO LJETO MOGLE POGAĐATI VELIKE VRUĆINE

PARIZ, 13. siječnja (Hina/AFP) - Zbog promjene klime, velike ljetne vrućine, poput one iz 2003. godine, mogle bi pogađati Europu svake druge godine do konca stoljeća, kaže se u švicarskoj studiji koju je objavio britanski znanstveni časopis Nature. #L# Znanstvenici iz Instituta za istraživanje atmosfere i klime ETH-a u Zuerichu i MeteoSuisse istraživali su val iznimno velike vrućine koji je lani zahvatio Europu. Po njihovu mišljenju, taj se ekstremni fenomen ne može protumačiti isključivo prosječnim porastom temperature kao posljedicom klimatskih promjena u prošlom stoljeću. Oni nude drukčije tumačenje: globalno zatopljenje uzrokuje veću promjenljivost klime, drugim riječima veće razlike između ljeta. "Naše simulacije pokazuju da bi barem svako drugo ljeto u Europi moglo biti vruće kao što je bilo ljeto 2003.", tvrdi Christoph Schaer, organizator istraživanja. Znanstvenici su simulirali utjecaj klimatskog zatopljenja u srednjoj Europi koncem stoljeća (2071-2100.), predviđajući dvostruko veći udio stakleničkih plinova u atmosferi (scenarij A2), što odgovara porastu prosječne temperature na Zemljinoj površini od 3,3 stupnja. Pomoću računala su izradili regionalni klimatski model za Europu. Prema tom modelu, u Švicarskoj bi temperatura trebala porasti za 4,6 stupnjeva naspram današnje, što je prilično velik porast. Međutim, dvostruko bi porasle razlike između ljetnih razdoblja u pojedinim godinama (+102 posto), što povećava rizik od velike vrućine i suše. Prema tom scenariju, srednja bi Europa imala klimu sredozemnog tipa, s toplijim i sušim ljetima, ali i češćim i jačim padalinama. Prema istraživanju, rekordna 2003. godina koja je "izvan norme" u statističkim analima, zauzima središnje mjesto među podacima o temperaturi i padalinama predviđenim za konac stoljeća. Ljeto 2003. koje je danas klimatska anomalija, moglo bi, dakle, biti najava budućih događanja. (Hina) vrad dgk