ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Prošla je godina u Hrvatskoj bila toplija i sušnija od višegodišnjeg prosjeka, priopćili su iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
ZAGREB, 12. siječnja (Hina) - Prošla je godina u Hrvatskoj bila
toplija i sušnija od višegodišnjeg prosjeka, priopćili su iz
Državnog hidrometeorološkog zavoda.#L#
Najveći dio Hrvatske označen je kategorijom ekstremno toplo - sva
područja južno i zapadno od Karlovca, dok je Karlovac jedini
označen kategorijom normalno.
Najveća odstupanja zapažena su u Bjelovaru, 1,9 stupnjeva iznad
tridestogodišnjeg prosjeka.
To je druga najtoplija godina u Splitu (prva je 1948.), te
najtopliji lipanj u Splitu u povijesti mjerenja. Ondje je izmjeren
apsolutni dnevni maksimum od 36,1 stupnjeva Celzijusa za Split
(Marijan).
Prošlo ljeto proglašeno je drugim najtoplijim ljetom u Hrvatskoj
otkad se prate ti podaci, kazala je klimatologinja Marina Mileta.
Najveća dnevna temperatura za prošlu godinu izmjerena je u Kninu,
39,9 stupnjeva Celzijusa u kolovozu, dok je apsolutni hrvatski
maksimum, od 40 stupnjeva, izmjeren 1950. godine, kazala je.
Inače, najniža temperatura tijekom 2003. izmjerene je u Gospiću
-19,2 stupnja u veljači, a u istom gradu izmjeren je i apsolutni
temperaturni minimum Hrvatske od -27,6 stupnjeva Celzijusa.
Godišnje količine oborina bile su niže od prosječnih, pa je najviše
prosječno palo na Lastovu, 87 posto godišnjeg prosjeka.
Najviša površina Hrvatske svrstana je prošle godine u kategoriju
vrlo sušno. U Splitu je proljeće proglašeno najsušnijim u povijesti
mjerenja tom gradu a godina u cijelosti druga najsušnija godina iza
1989. u Splitu.
Oko prve trećine siječnja je zabilježena jedna od najjačih do tada
izmjerenih bura u Hrvatskoj: na Masleničkom dosezala je udare čak
217 km/h. Prije toga najveća brzina vjetra na Masleničkom mostu
izmjerena je 21. prosinca 1998, od 248 km/h.
(Hina) iluc az