ZAGREB, 13. siječnja 2004. (Hina) - Procjene otplata hrvatskog inozemnog duga pokazuju da tijekom 2004. godine na otplatu dospijeva nešto više od 2,5 milijardi američkih dolara glavnice te procijenjenih 778 milijuna USD plaćanja
kamata, što ukupno iznosi 3,3 milijarde dolara.
pokazatelji
ZAGREB, 13. siječnja 2004. (Hina) - Procjene otplata hrvatskog
inozemnog duga pokazuju da tijekom 2004. godine na otplatu dospijeva
nešto više od 2,5 milijardi američkih dolara glavnice te procijenjenih
778 milijuna USD plaćanja kamata, što ukupno iznosi 3,3 milijarde
dolara.#L#
Po zadnjim raspoloživim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni
hrvatski inozemni dug na kraju listopada prošle godine iznosio je 20,8
milijardi dolara, što odgovara nominalnom porastu od 5,4 milijarde USD
ili 35,4 posto u odnosu na stanje zabilježeno krajem 2002.
Pritom u ukupnom porastu inozemnog duga, od 5,4 milijardi USD, udio
neto transakcija iznosi 3,8 milijardi dolara ili 70 posto, dok se 30
posto odnosi na međuvalutne promjene (utjecaj smanjenja vrijednosti
dolara u odnosu na euro). Oko 70 posto hrvatskog duga je u eurima, a
iskazuje se u dolarima, pa smanjenje tečaja dolara povećava iznos duga
i (iznose njegovih otplata) izraženih u američkoj valuti.
Iz središnje banke napominju da u ovoj godini značajno rastu
inozemne obaveze države u usporedbi s 2003. Prema stanju na kraju
listopada prošle godine, procijenjena vrijednost glavnice koje je
dužna otplatiti država u 2004. iznosi blizu milijardu dolara, odnosno
955 milijuna USD. To je za gotovo 600 milijuna dolara više u
usporedbi s otplaćenom glavnicom do kraja rujna prošle godine i
procijenjenim otplatama glavnice za četvrto tromjesečje 2003.
Prema podacima iz zadnjeg Biltena HNB-a najveće otplate glavnice, u
iznosu od 1,1 miljarde dolara u 2004. odnose se na ostale sektore,
odnosno poduzeća, dok bankama ove godine dospijeva na otplatu 286
milijuna dolara glavnice.
Procjene budućih otplata pokazuju da za otplatu glavnice i kamata i
u 2005. dospijeva 3,3 milijarde USD, a u 2006. godini više 3,4
milijarde dolara.
Za prvih deset mjeseci ove godine, do kraja listopada 2003, po
podacima središnje banke, ukupno je otplaćeno gotovo 2,8 milijardi
USD (2,3 milijardi glavnice i procijenjenih 493 milijuna USD kamata).
Prošlogodišnjem porastu hrvatskog inozemnog duga najveći doprinos
dale su banke. Tako je inozemni dug banaka po neto transakcijama u
deset mjeseci 2003. porastao za 1,3 milijarde dolara.
Slijedi sektor države čiji je inozemni dug po neto transakcijama
povećan za 1,1 milijardu USD.
Povećanje vanjskog duga ostalih sektora (poduzeća) po osnovi neto
transakcija iznosi 1 milijardu USD.
Struktura ukupnog hrvatskog inozemnog duga prema sektorima
dužnika pokazuje kako je udio vanjskog duga države krajem
prošlogodišnjeg listopada iznosio 38,5 posto (8 milijardi USD), što
je za 2,8 postotnih bodova niže nego na kraju 2002.
Neznatno je smanjen i udjel inozemnog duga poduzeća u ukupnom
vanjskom dugu - sa 25,7 na 25,5 posto, a krajem listopada iznosio je
5,3 milijarde USD.
Istodobno, povećanje udjela u tom razdoblju bilježe banke, s 26,1
posto na 28 posto, na ukupno 5,8 milijardi USD na kraju listopada
2003..
Porastao je i udio izravnih ulaganja, sa 6,8 na 8 posto, odnosno na
1,6 milijardi dolara.
(Hina) ds ds