LJUBLJANA, 12. siječnja (Hina) - Pitanje "izbrisanih" i dalje opterećuje slovensku politiku kao i 18.305 "neslovenaca", koliko ih je po službenim podacima izbačeno iz registra stalnog stanovništva u veljači 1992. jer su se rodili u
drugim republikama bivše Jugoslavije, a nisu tražili slovensko državljanstvo.
LJUBLJANA, 12. siječnja (Hina) - Pitanje "izbrisanih" i dalje
opterećuje slovensku politiku kao i 18.305 "neslovenaca", koliko
ih je po službenim podacima izbačeno iz registra stalnog
stanovništva u veljači 1992. jer su se rodili u drugim republikama
bivše Jugoslavije, a nisu tražili slovensko državljanstvo.#L#
Pokazala je to i javna rasprava u parlamentarnom odboru za
unutarnju politiku na kojoj je u ponedjeljak nastupilo 50-ak
zainteresiranih političara, pravnika, zastupnika jedne i druge
strane.
"Ključne dileme i dalje su otvorene, a pred političarima i
pravnicima je mnogo dilema", rekao je zaključujući raspravu Maks
Lavrinc, član vladajućih liberalnih demokrata.
Vladajuća stranka podupire prijedlog predsjednika države Janeza
Drnovšeka da se zaustavi "apsurdni referendum" koji je iznudila
opozicija, a na kojemu bi Slovenci odlučivali o sudbini
"izbrisanih", iako je Ustavni sud već donio pravorijek po kojemu je
njihovo "brisanje" bilo nezakonito. Ustavni suci naložili su vladi
da im retroaktivno izda rješenja po kojima im se priznaje boravak u
zemlji s neprekinutim trajanjem. Oporba međutim ustavni sud
sumnjiči zbog "politizacije" slučaja u korist ljevice, i to u
izbornoj godini.
Kako je u ponedjeljak u parlamentu izjavio oporbeni čelnik Janez
Janša, takvo je zauzimanje u korist "izbrisanih" apsurdno jer su za
nezakonito brisanje "neslovenaca" krivi upravo liberalni
demokrati, odnosno njihov član Igor Bavčar koji je 1992. bio
ministar unutarnjih poslova.
Situaciju i nesporazume komplicira i to što su za spomenutu
materiju od strane vlade predviđena dva zakona: tzv. "tehnički
zakon" koji se odnosi na one koji su pravo na boravak u Sloveniji već
"legalizirali" po drugim osnovama proteklih nekoliko godina, a za
koji oporba traži naknadni referendum, te "sistemski zakon" o
izbrisanima koji je tek u pripremi. Stranke desnog centra potonji
zakon osporavaju i tvrdnjom da je u spomenutoj kategoriji stranaca
i nekoliko desetina oficira bivše JNA.
Situaciju je u ponedjeljak dodatno zakomplicirao i nekadašnji
ustavni sudac Matevž Krivic, od prije godinu dana "pravni
zastupnik" izbrisanih. Krivic tvrdi da je potrebno donijeti i treći
zakon kojim bi se reguliralo pitanje odšteta za štetu koja je
"izbrisanima" nanijeta od kada su izbačeni iz registra. To je
međutim upravo ono što najviše brine slovensku javnost i najveći
razlog animoziteta koje su izazvale sadašnje rasprave. Desnica
tvrdi da bi odštete moglo teško narušiti financijsko zdravlje
Slovenije i da u bilo kakvom zakonu o "izbrisanima" treba osigurati
da odšteta ne bude ili da budu minimalne, te da se provede stroga
selekcija kome od državljana drugih država nastalih na području
bivše Jugoslavije priznati domicil, a kome ne.
(HIna) fl br