ZAGREB, 12. siječnja 2004. (Hina) - Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija dovele su se u u položaj u kojem su jedna drugoj taoci, a s tim se teretom njihovo približavanje Europi udaljava, ocjenjuje se u subotnjem izdanju mariborskog
lista Večer.
Politika-Diplomacija
ZAGREB, 12. siječnja 2004. (Hina) - Bosna i Hercegovina, Hrvatska i
Srbija dovele su se u u položaj u kojem su jedna drugoj taoci, a s tim
se teretom njihovo približavanje Europi udaljava, ocjenjuje se u
subotnjem izdanju mariborskog lista Večer.#L#
Kad bi Bosna i Hercegovina željela započeti pregovore o pristupu EU-u,
morala bi u idućih pola godine prihvatiti 44 nova zakona prilagođena
europskima, što bi u sadašnjem poretku te države podijeljene na
Republiku srpsku i Federaciju BiH, bilo teško postići, piše Večer
ističući kako bez ukidanja Federacije i Republike srpske neće uspjeti
povratak izbjeglica u Banju Luku, dok će hercegovački Hrvati i dalje
ustrajavati na stvaranju vlastitog entiteta.
"Opstanak entiteta predstavlja ozbiljnu prijetnju cjelovitosti države,
mogućnost da će BiH konačno biti i teritorijalno podijeljena i da će
se ostvariti snovi Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića te ekstremnih
bosanskih Srba i Hrvata o priključenju Srbiji odnosno Hrvatskoj, pri
čemu nisu nedužni ni Zagreb ni Beograd", ocjenjuje Večer i dodaje da
se ne treba čuditi europskim inicijativama za reviziju Daytonskoga
sporazuma koja bi trebala voditi prema ukidanju sadašnjih entiteta,
čemu se protive "nacionalisti svih boja".
Balkanske države na tlu bivše Jugoslavije opterećene su i uhićivanjem
i izručivanjem ratnih zločinaca Haagu, što je vrlo važan uvjet za
njihovo približavanje euroatlantskim integracijama, napominje list i
ističe da su i Karadžić i Mladić još na slobodi i da su Amerikanci
uspjeli uhititi Sadama za osam mjeseci a bosanske zločince više od
deset tisuća pripadnika međunarodnih postrojba traži već sedam godina.
"Kad se radi o uhićenju ratnih zločinaca, problema ima i nova hrvatska
vlada Ive Sanadera koja je od Račanove naslijedila obvezu uhićenja
generala Ante Gotovine. Uhićenje ratnih zločinaca jedan je od glavnih
uvjeta približavanja Europskoj uniji i NATO-u. U tom kontekstu
apsurdno zvuči činjenica da su na parlamentarnim izborima u Srbiji 28.
prosinca prošle godine kandidirani haaški uhićenici sa Slobodanom
Miloševićem i Vojislavom Šešeljem na čelu, što je jasna poruka kamo se
usmjerava srpsko političko prizorište. Povratak izbjeglica domovima,
uhićenje ratnih zločinaca i odnosi sa susjedima, ni jedna od triju
spomenutih država nije dokončala međusobna granična pitanja, Hrvatska
je zaoštravala svoje odnose sa Slovenijom, sve su to problemi koji su
Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Srbiju postavili u položaj u kojem su
jedna drugoj taoci. A s tim se teretom njihovo približavanje Europi
udaljava", piše list.
"Svoje probleme ima i Europa. U položaju kad nije sposobna prihvatiti
ustav koji bi uredio odnose u Uniji s 25 članova, teško je vjerovati
da će se uskoro odlučiti za daljnje širenje u kojem bi 2007. među
ostalima primila i Hrvatsku. Sve govori u prilog tomu da će tri
balkanske države morati pričekati bolja vremena u kojima će proširena
Europa utvrditi svoj položaj a one međusobne odnose i odnose unutar
njih samih, što sve skupa neće biti tako brzo, svakako ne do 2007.
godine. Umjesto Europe dviju brzina, ostvaruje se Europa triju brzina.
Perspektiva Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore bit će
dakle čekaonica u kojoj će, zbog svega navedenog, morati čekati na
prijam u udruženu Europu u paketu koji se već sada zove Zapadni
Balkan, brod za koji još nije jasno kada će i u kojem obliku
doploviti u mirnu luku s prebojanom ogradom", zaključuje se u članku.
(Hina) rpet akoz