ZAGREB, 18. prosinca 2003. (Hina) - Put zemalja bivšeg sovjetskog bloka prema demokratskim institucijama prolazi kroz dvojbe između "kavkaskog ili balkanskog modela", "nacionalizma ili komunizma", no neke su zemlje uspjele stvoriti
slobodne i demokratske institucije, piše milanski Avvenire u analizi napretka demokracije u bivšim komunističkim zemljama.
ZAGREB, 18. prosinca 2003. (Hina) - Put zemalja bivšeg sovjetskog bloka
prema demokratskim institucijama prolazi kroz dvojbe između "kavkaskog
ili balkanskog modela", "nacionalizma ili komunizma", no neke su
zemlje uspjele stvoriti slobodne i demokratske institucije, piše
milanski Avvenire u analizi napretka demokracije u bivšim
komunističkim zemljama.#L#
Na prostoru bivšeg sovjetskog bloka ostalo je i nastalo 27 zemalja
koje se može svrstati u četiri kategorije, piše Avvenire pri čemu među
te zemlje ubraja i države nastale raspadom SFRJ.
U prvu skupinu list svrstava zemlje u kojima su postignute slobodne i
pluralističke institucije, odnosno zemlje koje se 2004. godine
priključuje Europskoj uniji.
"Druga skupina zemlja je, međutim, učinila neke značajne korake
naprijed u procesu demokratizacije no različiti geopolitički,
povijesni, gospodarski i društveni čimbenici ne dopuštaju da se proces
tranzicije u demokraciju smatra završenim. To je slučaj Rumunjske,
Bugarske i Hrvatske, gdje, u Rumunjskoj, golemi utjecaj ne posve
reformiranih post-komunističkih snaga, u Bugarskoj pojava osobne
stranke oko bivšeg monarha Simeona Saksocoburgovskog i u Hrvatskoj
posljedice rata koji je uslijedio nakon raspada bivše Jugoslavije (uz
vatreni nacionalizam koji je pobijedio na parlamentarnim izborima 23.
studenog) ocrtavaju balkanski scenarij koji je mnogo različitiji od
onog srednjeuropskog zemalja koje su već primljene u EU", ocjenjuje su
u analizi.
Još je složenije stanje u drugih pet balkanskih zemalja, Srbiji i
Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Moldaviji,
nastavlja list, gdje je, u slučaju Albanije, komunistički režim
ostavio duboke i teške tragove u kulturalnoj, gospodarskoj i
društvenoj strukturi, a drugdje složeni etnički sastav i tragedija
bivše Jugoslavije još uvijek problematičnim čine učvršćenje
demokratskih institucija i društava.
U treću skupinu zemalja autor analize svrstava tri kavkaske zemlje
nastale 1991. godine, a u četvrtu pet bivših republika SSSR-a u
središnjoj Aziji i Bjelorusiju. Rusiju se u članku izdvaja kao zasebno
pitanje uz ocjenu da su "zapadni standardi demokracije za Rusiju još
uvijek daleko".
(Hina) akoz