NAKON MARATONA ČESTITANJA CHIRAC SE OKRENUO UNUTARNJOJ POLITICI

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 11. siječnja (Hina) - Francuski predsjednik Jacques Chirac prošlog je petka, primanjem predstavnika "sedme sile", okončao tradicionalni "novogodišnji maraton" kad u Elizejskoj palači prima predstavnike državnih i društvenih institucija da bi im izrazio najbolje svoje želje za uspjesima u nastupajućoj godini.#L# Po isteku 2003. godine u kojoj se gotovo isključivo bio posvetio međunarodnim pitanjima, posebno iračkoj krizi, Chirac se prvih dana ove 2004. godine "vratio na unutarnju scenu" i u perspektivi održavanja regionalnih i kantonalnih (21.i 28. ožujka) te europskih izbora (13. lipnja) preuzeo "kormilo u svoje ruke", strahujući da bi ga poraz njegova Saveza za narodni pokret (UMP) na regionalnim izborima primorao da se odrekne odanog mu premijera Jean-Pierre Raffarina i da mandat za sastav nove vlade povjeri ambicioznom ministru unutarnjih poslova Nicolasu Sarkozyu. Od 5. do 8. siječnja Chirac je tako - sukladno tradiciji Pete republike - pozdravio odred Republikanske garde (takozvani "Pozdrav zastavi"), primio članove vlade, čelnike vodećih sindikata, udruge poslodavaca i sudbene vlasti, crkvenodostojnike (po prvi put i najviše predstavnike islamske vjeroispovijedi), članove Državnog i Ustavnoga vijeća, dužnosnike Nacionalne skupštine i Senata, visoka vojna lica, diplomatski zbor i predstavnike francuskih medija, ukupno dvanaest do u tančine protokolarno pripremljenih ceremonija, tijekom kojih je iznio bilancu prošle i naznačio perspektive u 2004. godini. Na unutrašnjoj političkoj sceni Chirac je naglasio podršku svojoj vladi i od nje zatražio konkretne rezultate u ostvarenju najavljenih reformi, posebno istaknuvši borbu protiv nezaposlenosti. Od vanjskopolitičkih tema najviše je pozornosti izazvao govor pred predstavnicima francuskih oružanih snaga i diplomatskim zborom, kad je francuski predsjednik istaknuo odlučnost Francuske da djeluje na izgradnji "europske obrane" te na adresu Španjolske i Poljske, koje se ovdje drže ponajviše odgovornim za neuspjeh zadnjega euro-summita u Bruxellesu, uputio upozorenje kako se "Europa dvadesetpetorice treba graditi na solidarnosti, a ne na traženju manjine potrebne za blokiranje odluka većine". On je također ponovno naglasio ideju o osnutku "pionirske skupine" u Europskoj Uniji, u kojoj bi vodeću ulogu igrale njemačka i francuska, kako bi se "išlo brže i dalje" te izrazio zadovoljstvo što je njemački kancelar Gerhard Schroeder prihvatio njegov poziv za sudjelovanjem na svečanosti prigodom 60. obljetnice "iskrcavanja u Normandiji" 6. lipnja ove godine, čime je Chirac uklonio propust svoga prethodnika, Francois Mitterranda koji je 1994. bio "zaboravio" pozvati Helmuta Kohla, što je tada bilo izazvalo buru negodovanja u Njemačkoj. Chirac je još jednom snažno naglasio posebnost vanjskopolitičke pozicije Pariza u odnosu na Washington kad se založio za "novi multilateralizam utemeljen na pravu" i upozorio na opasnost od širenja među Iračanima "osjećaja okupacije". Ovogodišnji Chiracov "novogodišnji maraton" imao je posebnu draž za analitičare domaće scene što je označio korak dalje u dvoboju koji već mjesecima privlači pozornost između ambicioznog ministra unutarnjih poslova, Nicolasa Sarkozya, i samog šefa države. Iako se predsjednički izbori održavaju tek 2007, Sarkozy se svojim često prenaglašenim aktivizmom i medijskom promocijom, iskakanjem iz okvira koje nalaže timski karakter vlade, pokadšto i preko glave samog premijera Jean-Pierrea Raffarina, kao i međunarodnim posjetima - ovotjedni njegov posjet Pekingu Liberation je nazvao "posvećenjem za Cara" - postavio u pozu predsjedničkog kandidata i u tome naišao na podršku dijela predsjedničke i parlamentarne većine koja se prepoznaje po želji za što boljom "prekoatlantskom suradnjom", a koja ima sve većeg odjeka u nekim moćnim medijima koji predsjedniku Republike ne opraštaju što je većinsko antiratno raspoloženje francuske javnosti izrazio kroz svoju vanjskopolitičku akciju. Pedesetak metara koji dijele Elizejsku palaču, sjedište Predsjedništva Republike od "Place Beauvau", gdje se nalazi ured ministra unutarnjih poslova, obilježava tako "crtu bojišnice jednog bespoštednog rata" (Le Monde), oko koje se kristalizira podjela unutar istog vladajućeg tabora, dosad neviđena desno-desna kohabitacija. (Hina) fcet sd