FR-FRANCUSKA-POLITIKA-Politika NAKON MARATONA ČESTITANJA CHIRAC SE OKRENUO UNUTARNJOJ POLITICI Piše: Frano CetinićPARIZ, 11. siječnja (Hina) - Francuski predsjednik Jacques Chirac prošlog je petka, primanjem predstavnika "sedme sile",
okončao tradicionalni "novogodišnji maraton" kad u Elizejskoj palači prima predstavnike državnih i društvenih institucija da bi im izrazio najbolje svoje želje za uspjesima u nastupajućoj godini.
Piše: Frano Cetinić
PARIZ, 11. siječnja (Hina) - Francuski predsjednik Jacques Chirac
prošlog je petka, primanjem predstavnika "sedme sile", okončao
tradicionalni "novogodišnji maraton" kad u Elizejskoj palači prima
predstavnike državnih i društvenih institucija da bi im izrazio
najbolje svoje želje za uspjesima u nastupajućoj godini.#L#
Po isteku 2003. godine u kojoj se gotovo isključivo bio posvetio
međunarodnim pitanjima, posebno iračkoj krizi, Chirac se prvih
dana ove 2004. godine "vratio na unutarnju scenu" i u perspektivi
održavanja regionalnih i kantonalnih (21.i 28. ožujka) te
europskih izbora (13. lipnja) preuzeo "kormilo u svoje ruke",
strahujući da bi ga poraz njegova Saveza za narodni pokret (UMP) na
regionalnim izborima primorao da se odrekne odanog mu premijera
Jean-Pierre Raffarina i da mandat za sastav nove vlade povjeri
ambicioznom ministru unutarnjih poslova Nicolasu Sarkozyu.
Od 5. do 8. siječnja Chirac je tako - sukladno tradiciji Pete
republike - pozdravio odred Republikanske garde (takozvani
"Pozdrav zastavi"), primio članove vlade, čelnike vodećih
sindikata, udruge poslodavaca i sudbene vlasti, crkvenodostojnike
(po prvi put i najviše predstavnike islamske vjeroispovijedi),
članove Državnog i Ustavnoga vijeća, dužnosnike Nacionalne
skupštine i Senata, visoka vojna lica, diplomatski zbor i
predstavnike francuskih medija, ukupno dvanaest do u tančine
protokolarno pripremljenih ceremonija, tijekom kojih je iznio
bilancu prošle i naznačio perspektive u 2004. godini.
Na unutrašnjoj političkoj sceni Chirac je naglasio podršku svojoj
vladi i od nje zatražio konkretne rezultate u ostvarenju
najavljenih reformi, posebno istaknuvši borbu protiv
nezaposlenosti.
Od vanjskopolitičkih tema najviše je pozornosti izazvao govor pred
predstavnicima francuskih oružanih snaga i diplomatskim zborom,
kad je francuski predsjednik istaknuo odlučnost Francuske da
djeluje na izgradnji "europske obrane" te na adresu Španjolske i
Poljske, koje se ovdje drže ponajviše odgovornim za neuspjeh
zadnjega euro-summita u Bruxellesu, uputio upozorenje kako se
"Europa dvadesetpetorice treba graditi na solidarnosti, a ne na
traženju manjine potrebne za blokiranje odluka većine".
On je također ponovno naglasio ideju o osnutku "pionirske skupine"
u Europskoj Uniji, u kojoj bi vodeću ulogu igrale njemačka i
francuska, kako bi se "išlo brže i dalje" te izrazio zadovoljstvo
što je njemački kancelar Gerhard Schroeder prihvatio njegov poziv
za sudjelovanjem na svečanosti prigodom 60. obljetnice
"iskrcavanja u Normandiji" 6. lipnja ove godine, čime je Chirac
uklonio propust svoga prethodnika, Francois Mitterranda koji je
1994. bio "zaboravio" pozvati Helmuta Kohla, što je tada bilo
izazvalo buru negodovanja u Njemačkoj.
Chirac je još jednom snažno naglasio posebnost vanjskopolitičke
pozicije Pariza u odnosu na Washington kad se založio za "novi
multilateralizam utemeljen na pravu" i upozorio na opasnost od
širenja među Iračanima "osjećaja okupacije".
Ovogodišnji Chiracov "novogodišnji maraton" imao je posebnu draž
za analitičare domaće scene što je označio korak dalje u dvoboju
koji već mjesecima privlači pozornost između ambicioznog ministra
unutarnjih poslova, Nicolasa Sarkozya, i samog šefa države.
Iako se predsjednički izbori održavaju tek 2007, Sarkozy se svojim
često prenaglašenim aktivizmom i medijskom promocijom, iskakanjem
iz okvira koje nalaže timski karakter vlade, pokadšto i preko glave
samog premijera Jean-Pierrea Raffarina, kao i međunarodnim
posjetima - ovotjedni njegov posjet Pekingu Liberation je nazvao
"posvećenjem za Cara" - postavio u pozu predsjedničkog kandidata i
u tome naišao na podršku dijela predsjedničke i parlamentarne
većine koja se prepoznaje po želji za što boljom "prekoatlantskom
suradnjom", a koja ima sve većeg odjeka u nekim moćnim medijima koji
predsjedniku Republike ne opraštaju što je većinsko antiratno
raspoloženje francuske javnosti izrazio kroz svoju
vanjskopolitičku akciju.
Pedesetak metara koji dijele Elizejsku palaču, sjedište
Predsjedništva Republike od "Place Beauvau", gdje se nalazi ured
ministra unutarnjih poslova, obilježava tako "crtu bojišnice
jednog bespoštednog rata" (Le Monde), oko koje se kristalizira
podjela unutar istog vladajućeg tabora, dosad neviđena desno-desna
kohabitacija.
(Hina) fcet sd