PARIZ: FRANCUSKO-AMERIČKI PRITAJENI RAT

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 28. prosinca (Hina) - Diplomatska 2003. godina obilježena je konfrontacijom Francuske i Sjedinjenih Američkih Država oko rata u Iraku i sve jasnijim naporima Washingtona da kazni "otpadnika", što sve više ukazuje na "pritajeni" ili "neobjavljeni francusko- američki rat", koji ima velike izglede da se prenese i u iduću godinu. #L# Nakon uhićenja bivšeg iračkog predsjednika Saddama Huseina, kada je predsjednik Bush našao i neku dobru riječ za Francusku i Njemačku ("U našem je interesu da radimo zajedno"), Pariz je ugostio Jamesa Bakera, specijalnog Bushova izaslanika, i pristao na djelomično otpisivanje iračkoga duga, što je u nekim krugovima u Francuskoj bilo primljeno kao znak otopljavanja francusko-američkih odnosa. No, nada je bila neosnovana i kratkotrajna, jer je istog tjedna kad je Baker posjetio Pariz, Francuska mogla samo nijemo promatrati valjanost onog starog diplomatsko-gastronomskog pravila kako je "osveta jelo koje je najbolje kad se servira hladno". Nakon tajnih pregovora s Anglo-Amerikancima, libijski vođa Moamer el Gadafi se odrekao oružja za masovno uništenje, utoliko lakše što je bio daleko od njegova posjedovanja. Ovaj je libijski zaokret u Parizu primljen kao diplomatski "hladni tuš", jer Gadafi je dobio potvrdu o dobru vladanju, a da prije toga nije udovoljio odštetnom zahtjevu francuskih žrtava libijskog rušenja zrakoplova DC10 zrakoplovne kompanije UTA 1998. godine iznad Nigera. Daleko od toga da je bio obaviješten o tajnim pregovorima, kao što je nespretno tvrdila francuska ministrica obrane Michele Alliot- Marie, "Pariz nije bio obaviješten, kao ni druge zemlje", hladno je precizirala glasnogovornica Elizejske palače Catherine Colonna. Samo dan kasnije, 20. ovog mjeseca, stigla je i vijest da je Washington blokirao odluku o izboru lokacije za izgradnju eksperimentalnog nuklearnog fuzijskog reaktora (ITER) - programa od golemog značenja i vrijednog oko 12 milijardi dolara - iako su EU, Rusija i Kina podržale francuski prijedlog o izgradnji ITER-a u gradiću Cadarachu, sjeverno od Marseillea. Izaslanik francuske vlade oko tog dossiera, bliski Chiracov suradnik i zastupnik iz redova vladajućih Pierre Lellouche, koji je na početku iračke krize čak zagovarao francusko sudjelovanje na strani Anglo-Amerikanaca, otvoreno je istaknuo ovih dana kako u "američkoj administraciji ima ljudi koji nastavljaju razrađenu strategiju izoliranja Francuske, kao odjek svega onoga što se dogodilo u vrijeme iračke krize". Le Monde je stoga na sam Božić osvanuo s naslovnicom koja ni iz daleka ne podsjeća na drevno "božićno primirje": "Sjedinjene Američke Države i Francuska u stanju pritajenog rata", s napomenom kako "na više scena, Washington želi marginalizirati Francusku". Lista sukoba koju podastire francuski tisak je impresivna: europska obrana i osnutak europskog glavnoga stožera, pitanje lokacije ITER-a, američke osude odluke Pariza da zakonom zabrani nošenje "napadnih vjerskih simbola" u školama ("To je važan razlog naše zaokupljenosti. Mi ćemo sve to pomno pratiti", izjavio je John Hanford, odgovoran u State Departmentu za vjerske slobode). Nadalje, isključenje Francuske iz procesa obnove Iraka, otvaranje sudske istrage u Parizu oko "korupcije" vezane uz američku tvrtku Halliburton, u vrijeme kad se na njenom čelu nalazio aktualni američki potpredsjednik Dick Cheney (1995. do 2000.)... Walter Russwel Mead, član utjecajnog Councila on Foreign Relations, kaže za Le Monde da je Francuska bila poznata kao "neugodan saveznik, a da je sada postala aktivni protivnik". "Francuska iznimnost" golističke inspiracije prometnula se tako na tragu iračke krize u "otpadništvo" i pri svemu tome, kako piše francuski tisak, otežavajuća je okolnost što je ona za sobom povukla i Njemačku, sve dosad "vjernog američkog saveznika". Sve je više znakova da se na samostalnu Europu - s francusko- njemačkim savezom kao motorom - iz Washingtona gleda kao na dugoročnu prijetnju. (Hina) fcet br