ZAGREB/CHICAGO, 8. siječnja (Hina) - Na temelju istraživanja provedenog na miševima američki su znanstvenici zaključili da bi uzročnik Alzheimerove bolesti mogao biti takozvani amiloid beta protein, piše časopis Nature.
ZAGREB/CHICAGO, 8. siječnja (Hina) - Na temelju istraživanja
provedenog na miševima američki su znanstvenici zaključili da bi
uzročnik Alzheimerove bolesti mogao biti takozvani amiloid beta
protein, piše časopis Nature. #L#
Miševi skloni demenciji kod kojih je prisutna mala količina amiloid
beta proteina ne obolijevaju od te bolesti, pokazuju rezultati
najnovijih istraživanja.
Od Alzheimerove bolesti, koja uzrokuje postupne
neurodegenerativne promjene, gubitak pamćenja i neuravnoteženo
ponašanje, u svijetu pati oko 15 milijuna osoba.
Znanstvenici već dugo znaju da su nakupine tog proteina prisutne u
mozgu oboljelih od Alzheimerove bolesti, ali nije bilo jasno
postoji li neka povezanost između njih i same bolesti.
John Disterhoft s medicinskoga fakulteta Feinberg na Northwestern
University u Chicagu i njegovi kolege obavili su pokuse s miševima
te otkrili da kako miševi stare raste količina amiloid beta
proteina u njihovim mozgovima, a istodobno im slabi pamćenje
(miševi se nisu mogli sjetiti položaja kaveza i partnera za
parenje).
Kod miševa kojima je genetskim inženjeringom uklonjen enzim nazvan
BACE1, koji sudjeluje u stvaranju tog proteina nije se pojavila
demencija. Kod takvih miševa nisu se pojavljivale nakupine
spomenutoga proteina, a neuroni su ostajali zdravi.
Simon Lovestone s Psihijatrijskog instituta u Londonu, međutim,
misli da istraživanje obavljeno na miševima ima svoje nedostatke,
jer se kod miševa razvijaju neke, ali ne i sve karakteristike
Alzheimerove bolesti, a gubitak pamćenja jače je izražen nego kod
ljudi.
Čini se da uklanjanje enzima BACE1 nema štetnih posljedica kod
miševa, pa znanstvenici pretpostavljaju da bi lijekove koji
sprječavaju djelovanje toga enzima mogli rabiti i ljudi. Oni već
postoje, a sljedeći nužan korak bio bi njihovo kliničko
ispitivanje.
(Hina) rug dgk