ZAGREB, 22. prosinca 2003. (Hina) - Nakon što su maloprodajne cijene mlinarskih i pekarskih proizvoda već povećane na području Međimurja, Slavonije i Dalmacije, od danas je kruh, kako se i očekivalo, poskupio i u Zagrebu.
eda
ZAGREB, 22. prosinca 2003. (Hina) - Nakon što su maloprodajne cijene
mlinarskih i pekarskih proizvoda već povećane na području Međimurja,
Slavonije i Dalmacije, od danas je kruh, kako se i očekivalo, poskupio
i u Zagrebu.#L#
Zagrebačke pekarne Klara od danas su povećale cijene većine svojih
proizvoda, kazao je direktor tvrtke Krešimir Kovačević, navodeći da je
cijena kruha u prosjeku porasla 5,6 posto, pa primjerice bijeli
sendvič kruh od 650 grama stoji 6,9 kuna.
Cijena peciva u prosjeku je povećana 3,7 posto, drugih vrsta
pekarskih proizvoda 6,8 posto, kolača od lisnatog tijesta 6,7 posto,
te tjestenine 6,3 posto.
Iz prodavaonica Dinove potvrdili su kako cijena Klarinog polubijelog
kruha od 700 grama od danas stoji 4,15 kuna, a zagrebačog kruha od 700
grama sedam kuna.
Pročelnica Sekcije pekara pri Udruženju obrtnika Zagreba Renata Sedak
najavila je kako će privatne pekare do Nove godine povećati cijenu
kruha u prosjeku za 18 posto. Dodala je kako pekari moraju povećati
cijene zbog rasta cijena brašna koje je samo na početku prosinca
poskupjelo 20 posto. Podsjetila je kako je zadnje poskupljenje kruha
zagrebačkih pekara bilo 1999., a u međuvremenu su više puta porasli
troškovi sirovina i energenata, što se se sve odražava na cijenu
proizvoda.
I u Žitozajednici su kazali kako pekari moraju povećati cijene kako
bi pratili korak s kretanjima cijene pšenice, odnosno tržišta. Po
njihovim je tvrdnjama veliki problem pekarske industrije "ucjena"
trgovačkih lanaca koji traže rabat i veći od 40 posto iako raspolažu
gotovinom. To uz rast troškova kao i "crno tržište" na koje
proizvođači upozoravaju iz godine u godinu stvara velik problem
pekarskoj industriji.
Direktor Žitozajednice Boško Pavlović napominje kako država, želi li
srediti stanje na tržištu pšenice i u mlinarsko-pekarskoj industriji
mora postaviti pravila igre. To bi značilo da se u Hrvatskoj pšenica
treba proizvoditi po svjetskim cijenama, jer je to jedini način da ne
gubi i država, koja iz političkih razloga dugi niz godina plaća cijenu
pšenice seljacima preko jedne kune, dok pekari u drugim državama
pšenicu dobivaju po cijeni od 0,60 do 0,70 lipa.
(Hina) tp ds