ZAGREB, 2. siječnja (Hina) - Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezla roba u vrijednosti nešto manjoj od 38 milijardi kuna ili 5,65 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više
nego dvostruko veća i iznosila je 85,88 milijardi kuna ili više od 12,77 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
rski pokazatelji
ZAGREB, 2. siječnja (Hina) - Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih
jedanaest mjeseci prošle godine izvezla roba u vrijednosti nešto
manjoj od 38 milijardi kuna ili 5,65 milijardi američkih dolara, dok
je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 85,88
milijardi kuna ili više od 12,77 milijardi dolara, pokazuju privremeni
podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).#L#
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je niskih 44,2 posto, dok je
vanjskotrgovinski deficit dostigao gotovo 48 milijardi kuna, odnosno
premašio je 7 milijardi dolara (7,12 milijardi USD).
Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih jedanaest mjeseci 2003. u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećan za 8,7 posto, a uvoz
za 11,6 posto, dok je izražen u dolarima izvoz veći za 27,6 posto, a
uvoz za 30,7 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke
valute prema kuni u istom razdoblju za oko 15 posto.
Gotovo polovica ukupnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci 2003.,
točnije 47,8 posto ili 2,7 milijarda USD ostvareno je izvozom nakon
unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon
doradnih ili tzv. lohn poslova. Istodobno je udio redovitog izvoza,
čija je vrijednost iznosila 2,6 milijardi USD, bio 46,5 posto.
Podaci DZS-a ipak pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu
na prvih devet mjeseci 2002. godine, povećana za 43,9 posto, dok je
izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao po
znatno manjoj stopi od 8,9 posto. Ipak, najveću stopu rasta - za čak
172,7 posto (na 322,7 milijuna USD) u promatranih jedanaest mjeseci
zabilježio je izvoz radi vanjske proizvodnje.
U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 87,8 posto ili gotovo 11,2
milijarde USD odnosilo na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu
prije povećan za 32,4 posto.
Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, više od
trećine uvoza, 4,3 milijarde dolara odnosi na uvoz intermedijarnih
proizvoda, osim energije, koji je povećan za 31,2 posto. Tek nešto
manjih 4,11 milijardi USD iznosio je uvoz kapitalnih proizvoda, koji
je u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2002. porastao za 39,4 posto.
Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranim je mjesecima
ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više
od 5,3 milijarde USD. U odnosu na isto razdoblje 2002. izvoz
prerađivačke industrije povećan je 27 posto, a uvoz je istodobno
povećan 33 posto, na više od 11,2 milijarde USD.
U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz - od
gotovo 759,8 milijuna USD, ostvarila je brodogradnja, koja se
statistički vodi kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih
sredstava.
No, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava ujedno je i djelatnost
koja bilježi najveće povećanje uvoza u odnosu na lani, za čak 98,1
posto, na 472,5 milijuna dolara.
Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji,
najveći dio hrvatskog uvoza u prvih jedanaest mjeseci 2003. godine
odnosio se na strojeve i transportne uređaje, kojih je uvezeno za 4,6
milijardi USD ili 38,9 posto više nego u istom razdoblju lani. Za 39,4
posto povećan je istodobno uvoz cestovnih vozila (na 1,4 milijardi
USD), a za čak 102,7 posto uvoz ostale transportne opreme (na 416,1
milijun USD).
Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvih jedanaest
prošlogodišnjih mjeseci ostale su zemlje Europske unije, na koje
otpada više od polovice hrvatskog izvoza - gotovo 3,11 milijardi USD,
ali i uvoza - gotovo 7,2 milijarde USD.
Pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti
1,5 milijarde USD (porast od 46,9 posto), a iz koje je uvoz iznosio
2,28 milijardi USD (rast od 34,5 posto).
Po vrijednosti hrvatskog izvoza nakon Italije slijedi Bosna i
Hercegovina, dok je prema veličini uvoza na drugom mjestu Njemačka. U
BiH je, naime, u prvih jedanaest mjeseci 2003. izvezeno roba za gotovo
814,8 milijuna USD (rast od 26,3 posto), dok je uvoz iz te zemlje
iznosio 202,18 milijuna dolara (33,7 posto više).
U Njemačku je, pak, istodobno izvezeno hrvatskih roba za nešto više
od 674,4 milijuna dolara (rast od 23,3 posto), a iz te je zemlje uvoz
iznosio gotovo 2 milijarde dolara (26,2 posto više nego lani).
(Hina) rub ds