FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZAGREBAČKI VANJSKOTRGOVINSKI DEFICIT U PRVIH DEVET MJESECI 4 MILIJARDE DOLARA

ZAGREB, 10. prosinca 2003. (Hina) - Zagrebački su gospodarstvenici u prvih devet mjeseci ove godine na strana tržišta izvezli roba u vrijednosti 9,89 milijardi kuna ili 1,45 milijardi američkih dolara, dok je istodobno uvoz iznosio 37,23 milijardi kuna ili 5,48 milijardi dolara.
ZAGREB, 10. prosinca 2003. (Hina) - Zagrebački su gospodarstvenici u prvih devet mjeseci ove godine na strana tržišta izvezli roba u vrijednosti 9,89 milijardi kuna ili 1,45 milijardi američkih dolara, dok je istodobno uvoz iznosio 37,23 milijardi kuna ili 5,48 milijardi dolara.#L# Zagrebački je vanjskotrgovinski deficit za prvih devet mjeseci ove godine tako, prema podacima Odjela za statistiku Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša, iznosio 27,34 milijardi kuna ili 4,03 milijardi dolara. Izražen u kunama, izvoz je u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine povećan za 5,8 posto, dok je uvoz istodobno porastao za 11,5 posto, a manjak u trgovinskoj razmjeni s inozemstvom za 13,7 posto. Izražen u dolarima, pak, izvoz je veći za 24 posto, uvoz za 30,8 posto, a deficit za 33,5 posto. Najveći dio, 558,87 milijuna USD izvoza zagrebačkog gospodarstva bio je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci usmjeren prema zemljama Europske unije, dok je uvoz iz tih zemalja iznosio 2,72 milijarde USD. Pojedinačno, najznačajnije tržište za robu zagrebačkog gospodarstva u prvih devet mjeseci ove godine bila je Bosna i Hercegovina u koju je izvezeno roba u vrijednosti 322,7 milijuna dolara. U Italiju je izvezeno 228,08, a u Njemačku 145,95 milijuna dolara vrijednih roba. Najveća vrijednost uvoza zabilježena je iz Njemačke - 786,27 milijuna dolara, a slijede Italija sa 660,31 i Francuska sa 406,26 milijuna dolara. Zagrebačka prerađivačka industrija ostvarila je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci najveći dio ukupnog izvoza, točnije 1,33 milijarde dolara, a na drugom je mjestu rudarstvo i vađenje s izvozom u vrijednosti 74,63 milijuna dolara. Na prerađivačku se industriju odnosi i najveći dio uvoza, točnije 4,49 milijardi USD, dok se na rudarstvo i vađenje odnosi 753,51 milijuna dolara uvoza. Promatrano prema vrstama roba, najveći je bio izvoz mineralnih gnojiva i maziva i iznosio je 440,97 milijuna dolara, dok je najviše uvezeno strojeva i transportnih uređaja, za 1,89 milijardi USD (Hina) duk ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙