Put do odluke o otvaranju pregovora 3. listopada, što Hrvatskoj otvara sasvim realnu mogućnost da postane punopravnom članicom Unije 2009. godine, bio je sve prije nego lagan. Iz 2004. godine, Hrvatska je izišla kao zemlja kandidatkinja sa zakazanim datumom početka pregovora. Međutim, datum nije bio bezuvjetan, od Hrvatske se tražilo da ostvari punu suradnju s Haškim sudom. I unutar same Unije sintagma "puna suradnja" različito se tumačila.
Za jedne je to značilo uhićenje i izručenje odbjeglog generala Ante Gotovine, a za druge da Hrvatska mora dokazati da čini sve kako bi riješila taj slučaj. Iako su u EU-u službeno tvrdili da ocjenu o tome donosi Vijeće EU-a, u praksi je bila presudna riječ glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, koja je uoči predviđenog datuma početka pregovora 17. ožujka, podigla rampu i pregovori su odgođeni do daljnjega, odnosno dok se ne utvrdi postojanje pune suradnje s Haškim sudom.
Skupina zemalja sklonih Hrvatskoj - Austrija, Mađarska, Slovačka i Slovenija - pokrenula je inicijativu da se osnuje posebna radna skupina za procjenu hrvatske suradnje i ona je osnovana na summitu EU-a u ožujku.
Radna skupina je održala nekoliko sastanaka na koje su pozivani predstavnici hrvatske Vlade i Del Ponte. Na sastanku radne skupine u travnju u Luksemburgu, hrvatski premijer Ivo Sanader je predočio akcijski plan u šest točaka za rješavanje slučaja Gotovine, koji je dobro prihvaćen i EU-u i u haškom tužiteljstvu, ali je istaknuto da će za njegovu provedbu trebati nekoliko mjeseci, što je značilo da od otvaranja pregovora za vrijeme luksemburškog predsjedništva nema ništa.
Krajem rujna prilikom posjeta Zagrebu, Carla del Ponte u istupu pred novinarima nije dala naslutiti da će uskoro promijeniti mišljenje o hrvatskoj suradnji.
Nekoliko dana poslije, 3. listopada u Luksemburgu su se sastali ministri vanjskih poslova EU-a. Pitanje hrvatskih pregovora na tom dramatičnom sastanku bilo je u dubokoj sjeni pregovaračkog okvira za Tursku, što je bio preduvjet za otvaranje pregovora s Ankarom zakazanim za taj dan.
Gotovo dva puna dana britanski ministar vanjskih poslova i predsjedatelj Vijeća EU-a Jack Straw pokušavao je slomiti otpor Austrije, koja je tražila da se u pregovarački okvir za Tursku unese alternativa punopravnom članstvu, za što Ankara nije htjela ni čuti. Austrija je uz to stalno isticala da pregovore s Hrvatskom treba odmah otvoriti. Sastanak radne skupine na koji je pozvana Carla del Ponte i premijer Sanader trebao se održati 3. listopada prijepodne, ali je nekoliko puta odgađan jer britansko predsjedništvo nije htjelo staviti Hrvatsku na dnevni red dok se ne riješi pitanje Turske. Tek navečer iz diplomatskih izvora je procurilo da je Austrija popustila, a nekoliko minuta prije toga doznalo se da je Carla del Ponte hrvatsku suradnju ocijenila "potpunom". Nakon toga ministri vanjskih poslova EU izglasali su odluku da se odmah otvore pregovori s obje zemlje, a britansko predsjedništvo je inzistiralo da se najprije održi međuvladina bilateralna konferencija s Turskom, a nakon toga s Hrvatskom. Tursko izaslanstvo je čekalo u Ankari i nije htjelo krenuti prema Luksemburgu dok ne bude sigurno da će pregovori doista i početi. Zbog kasnog dolaska turskog zrakoplova, više nije bilo moguće organizirati bilateralne međuvladine konferencije, kojima se označava početak pregovora, tijekom 3. listopada, nego u ranim jutarnjim satima 4. listopada, ali su u EU-u odlučili "zaustaviti sat" tako što su službeno zapisali da su pregovori počeli 3. listopada.
Odmah su i u hrvatskoj i u europskoj javnosti počele kružiti spekulacije da Austrija zapravo nije htjela zaustaviti Tursku nego da je htjela progurati Hrvatsku te da je pozitivno mišljenje Carle del Ponte o hrvatskoj suradnji s Haškim sudom "naručeno". Glavna haška tužiteljica je te noći na konferenciji za novinare zanijekala da je na nju vršen bilo kakav pritisak, a na pitanje zašto je u samo nekoliko dana promijenila mišljenje, odgovorila je: "morate mi vjerovati".
Tek nakon što je Ante Gotovina uhićen 7. prosinca u Španjolskoj, Carla del Ponte je u izviješću Vijeću sigurnosti rekla da je 29. rujna od Hrvatske dobila informaciju da je odbjegli general lociran, stoga se nameće zaključak da je zbog toga dala pozitivnu ocjenu, a ne zbog pritiska iz EU-a.
Hrvatska bi za vrijeme austrijskog predsjedništva EU-a, do kraja prve polovice sljedeće godine, mogla otvoriti pregovore za osam od 35 poglavlja europske pravne stečevine. Konkretni pregovori za pojedina poglavlja mogli bi započeti u travnju sljedeće godine jer će se tada najvjerojatnije održati prva sljedeća bilateralna međuvladina konferencija.