ZAGREB - Član Upravnog odbora Umirovljeničkog fonda i saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja upozorio je danas umirovljenike da ne nasjedaju na ponude kvazi-novčarskih ustanova o isplati duga odmah. Po Zakonu o povratu duga, dug mogu naslijediti samo umirovljenici ili njihovi nasljednici prvog reda, pa svi koji prihvate ponude privatnih osoba ili štedno-kreditnih zadruga da će im cjelokupni dug isplatiti odmah, a zauzvrat će one taj novac naplatiti od države, rade to na svoj rizik, izjavio je Hrelja Hini. Najavio je da će Upravni odbor o tom problemu raspravljati ovoga tjedna na redovnoj sjednici. Umirovljenici koji se odluče na isplatu pola iznosa duga u dvije godine, dobit će ga u četiri rate, a prva će stići krajem lipnja iduće godine. Umirovljenici koji se odluče za cjelokupni iznos duga, prvu ratu u iznosu šestine duga dobit će u prosincu 2007. godine, a ostale rate u idućih pet godina tako da bi cijeli iznos trebao biti isplaćen do 2012. godine. Jučer je službeno istekao zakonski rok za slanje obavijesti o dugu koji je poslan na kućne adrese oko 680.000 umirovljenika.
ZAGREB - Sabor treba zatražiti od Vlade da na HRT pošalje poreznu inspekciju, a utvrde li se nepravilnosti, 'stvar' proslijediti Državnom odvjetništvu, predložio je danas Andrija Hebrang (HDZ) u saborskoj raspravi o izvješćima o poslovanju HRT-a u prošloj godini i radu Programskog vijeća. Ustvrdio je da je HRT utajio 24,6 milijuna kuna koje je trebao uplatiti u Fond za poticanje pluralizma te 6,3 milijuna kuna Vijeću za elektroničke medije. Dodao je i da je HRT, povećanjem minutaže reklama, protuzakonito stekao 10 milijuna kuna. Pribroji li se tomu 171 milijun neplaćenih poreza, ispada da je HRT 2004. završila s 40 milijuna kuna gubitka, kaže Hebrang. SDP-ovac Antun Vujić kaže kako nema takvih informacija, a ni službi koje to mogu istražiti, te da vjeruje HRT-ovu izvješću. Založio se da Sabor prihvati izvješća, a da kritike na program, s kojima se dijelom slaže, riješi Programsko vijeće HRT-a. Tvrdi da se u nekim HTV-ovim emisijama plasiraju informacije iz obavještajnog podzemlja, na temelju kojih se donose zaključci o pojedincima i događajima te pseudoistine o hrvatskoj povijesti. "Ne služi li možda ta vrsta provokacije diskvalifikaciji HTV-a u druge svrhe", upitao se Vujić, koji je upozorio i na moguću spregu interesa vlasnika komercijalnih televizija da oslabe HTV.
ZAGREB - Slobodana Davidovića optuženog pripadnika srpske jedinice "Škorpioni" danas je još jedan svjedok, inače njegov susjed iz zapadne Slavonije, na snimkama prepoznao kao sudionika masakra nad bošnjačkim civilima u Srebrenici. "Ovdje prepoznajem Slobodana Davidovića koji stoji kraj kamiona s crvenom beretkom", kazao je pred sudskim vijećem Đorđe Matijević nakon što su mu prikazane amaterske snimke ubojstva šestorice Bošnjaka zarobljenih u Srebrenici 1995. Davidović je optužen da je u selu Trnovo kraj Srebrenice, u srpnju 1995. zajedno s drugim nepoznatim pripadnicima "Škorpiona" ubio šestoricu mlađih Bošnjaka, uključujući i dvojicu maloljetnika, pucajući im u leđa. Nakon kraćeg svjedočenja suđenje je prekinuto, a nastavit će se sutra, kada bi trebao svjedočiti Željko Junačko, bivši pripadnik HV-a.
ZAGREB - Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske priopćio je danas da će 20. prosinca održati prosvjed u Zagrebu, a 28. prosinca organizirati štrajk svih zaposlenih u državnim tijelima. Odluka o prosvjedu i štrajku pod geslom "Za zaštitu dostojanstva državnih službenika i namještenika", donijeta je nakon neuspješnog postupka mirenja između Vlade i sindikata državnih službi. Sindikati će prosvjedovati i štrajkati zbog Vladina odbijanja da se predviđena sredstva za povećanje mase za plaće proračunskih korisnika raspodjele na drugačiji način osim predloženog povećanja osnovice od tri posto. Sindikati su umjesto povećanja osnovice predložili isplatu stalnog mjesečnog dodatka od 300 kuna za sve državne službenike i namještenike, jer u situaciji kada oko 60 posto zaposlenih u državnim službama prima plaću između 2.600 i 3.100 kuna nisu stvoreni uvjeti za diferencirani rast plaća. Sindikalci stalni dodatak predlažu kao privremenu mjeru do uklanjanja zaostajanja za plaćama u drugim sektorima.
ZAGREB - Forum civilnog društva, koji okuplja petnaest nevladinih udruga, danas je zatražio raspuštanje Vladinog Savjeta za razvoj civilnog društva jer smatraju da nakon ostavki i razrješenja nekoliko članova to tijelo nema "ni svrhu niti legitimitet". Krajnje je vrijeme da se reorganiziraju Ured za udruge i Savjet za civilno društvo te da se ozbiljno i u partnerstvu s organizacijama civilnog društva priđe izradi i donošenju nove strategije, poručili su predstavnici Foruma na današnjoj konferenciji za novinare. Forum je stoga podržao i ostavku još jedne članice Savjeta, Dušice Radojčić iz ekološke udruge Zelena Istra. Kao razloge svoje ostavke ona je navela odbijanje članova Savjeta da se izjasne o izjavama predstojnice Ureda za udruge Jadranke Cigelj koja je u Glasu koncila, među ostalim, izjavila da se "srami nekih udruga" te da bi neke "trebalo optužiti za veleizdaju". Dušica Radojčić smatra da je takvim istupom te tvrdnjama da bi neke udruge čak trebalo i pratiti Jadranka Cigelj pokazala netrpeljivost prema dijelu civilnog društva, što je u suprotnosti s funkcijom koju obnaša.
ZLATAR - Premijer Ivo Sanader danas je otvorio Palaču pravde u Zlataru u kojoj su od sada na jednom mjestu sva važnija zagorska pravosudna tijela: Županijski i Općinski sud u Zlataru, zlatarsko Općinsko državno odvjetništvo te Općinski i Prekršajni sud. "Zgrada je sjajna, ali ona nije važna, već je bitno da građanima stvorimo uvjete da imaju pravo na pošteno i učinkovito suđenje koje će završiti u roku tri godine, a ne trajati deset kao do sada", rekao je premijer, pozvavši zlatarske suce da budu servis svojim građanima. Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt istaknula je da je u gradnju pravosudne zgrade u Zlataru uloženo oko 47 milijuna kuna, što je jedinstvena investicija u povijesti hrvatskog pravosuđa.
ZAGREB - Građanska inicijativa "Matija Gubec" - otpor prostoru političke diskrecije obratila se danas pismom hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću s prijedlogom da ne potpiše Zakon o javnom okupljanju već da ga u skladu sa svojim ovlastima uputi Ustavnom sudu na ocjenu usklađenosti s Ustavom. "Time bi predsjednik Republike pokazao da njegova ovlast potpisivanja zakona nije formalnost, već dodatni kontrolni mehanizam kojim se u ovom slučaju omogućuje još uvijek pravovremeno razmatranje suštinskog pitanja - krši li se tim zakonom građansko pravo na javno okupljanje", rekla je na konferenciji za novinare ispred zgrade Hrvatskog sabora na Trgu sv. Marka koordinatorica Građanske inicijative "Matija Gubec" Marina Škrabalo.
ZAGREB - Hrvatsko zdravstvo mora promijeniti sustav obrazovanja medicinskih sestara u koji nije ulagano 50 godina, te ga prilagoditi Bolonjskom procesu kojim je za medicinske sestre predviđena visoka školska sprema, rekla je predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara Dragica Šimunec na današnjoj konferenciji za novinare. U Hrvatskoj velika većina sestara, njih 25 tisuća, ima srednju stručnu spremu pa radi boljeg statusa profesije u razdoblju od 10 godina treba uvesti nove oblike doškolovanja i usavršavanja sestara, smatraju u Komori.
OSIJEK - U osječkom naselju Uskim njivama danas su uručeni ključevi dviju kuća mladim znanstvenicima osječkoga Sveučilišta, koji su završili doktorski studij u inozemstvu. Ključeve su dobile djelatnice Medicinskog i Poljoprivrednog fakulteta Ines Drenjančević-Perić i Nela Malatesti, a u gradnju tih kuća koje zajedno sa garažom imaju po 125 metara četvornih, te još dviju koje su dovršene i predane korisnicima prošle godine, Osječko-baranjska županija ukupno je uložila 3,2 milijuna kuna.
ZAGREB - Knjiga "Opća povijest arhitekture" arhitekta Duška Ante Rakića koja je danas predstavljena u Zagrebu prva je takva knjiga na hrvatskom jeziku. O knjizi (437 str.), koja zahvaća razdoblje od praarhitekture do antiarhitekture, govorili su arheolog Božidar Čečuk, akademik Tonko Maroević, arhitekt Nenad Fabijanić, umirovljeni sveučilišni profesor Marin Zaninović, glavni i odgovorni urednik Tomislav Toth i autor. Po riječima arheologa Čečuka na hrvatski je jezik prevedeno nekoliko djela iz povijesti arhitekture, ali ni jedna od njih ne obuhvaća cijelu njezinu povijest kao Rakićeva knjiga, koja je svojom tematikom ispunila dosadašnju znanstvenu i publicističku prazninu. Čečuk je upozorio i na pedagošku sastavnicu knjige na sveučilištu i srednjim školama u kojima je povijest arhitekture dio programa i nastave.