Predložene izmjene Zakona o vodama trebale bi objediniti upravljanje vodama, a vode bi se, umjesto na državne i lokalne, dijelile na vode prvog i drugog reda.
Strategiju upravljanja vodama bi, kako je predloženo, donosio Sabor, višegodišnje planove upravljanja vodnim područjima Vlada, a nove bi obveze trebale dobiti i Hrvatske vode, koje će ubuduće voditi i usklađivati registre zaštićenih vodnih područja te identificirati ležišta vode za piće.
Izmjene previđaju i praćenje površinskih i podzemnih voda, te svih zaštićenih vodnih područja.
Predviđeno je i prenošenje dijela vodno-gospodarskih nadležnosti na županije.
Kroz izmjene Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva uveo bi se, pak, vodni doprinos, kojega bi plaćali investitori prije izdavanja građevinske dozvole, a tako prikupljena sredstva koristila bi se za održavanje sustava zaštite od poplava.
Postojeća slivna naknada podijelila bi se na naknadu za uređenje voda te na naknade za melioracijsku odvodnju i navodnjavanje. Te bi naknade plaćali samo korisnici, a prikupljeni novac pripao bi jedinicama lokalne samouprave.
Zastupnici su suglasni da Hrvatska mora zaštititi svojih obnovljive izvore vode, no dio oporbenih klubova smatra da je Vlada trebala ići na cjelovite izmjene dvaju zakona, te da predloženo neće popraviti stanje vodnog gospodarstva.
U raspravi je upozoreno da je svega 40 posto kućanstava priključeno na kanalizacijski sustav, a da se velika količina vode isporuči ilegalno.
Pročišćava se tek 12 do 14 posto vode, a u Hrvatskoj ne funkcionira ni sustav obrane od poplava, upozorili su zastupnici.
Raspravu o financiranju vodnog gospodarstva Sabor će nastaviti sutra.