Sve do 1928. Davis Cup se igrao samo na travnatim igralištima, da bi prvi dvoboj na zemlji bio odigran te godine i to na terenima Roland Garrosa. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Davis Cup postaje u pravom smislu međunarodno natjecanje, pa 1970. po prvi puta sudjeluje čak 50 država. Razlog zbog čega Australija i SAD imaju toliko naslova jest i u sustavu natjecanja u kojem je pobjednik sljedeće godine igrao samo u finalu, što je Davis preuzeo iz najstarijeg sportskog natjecanja jedriličarskog Americas Cupa. Tek 1972. uveden je potpuno drugačiji sustav kojim branitelj naslova mora igrati u svakom kolu, a 1981. Davis Cup dobiva format Svjetske skupine sa 16 najjačih reprezentacija. Godine 1972. svoj je zadnji dvoboj u Davis Cupu odigrao i Talijan Nicola Pietrangeli, koji je odigrao nevjerovatna 164 dvoboja, a dobio 120, što će možda ostati i rekord svih vremena. Rekord u broju naslova drže Amerikanci (31), a potom slijede Australija (28), Velika Britanija i Francuska (po 9) i Švedska sa 7 naslova. Nijemci su sa trenutnim hrvatskim izbornikom Nikolom Pilićem uzeli tri naslova (1988-89, 1993), Španjolci imaju dva (2000, 2004), a Čehoslovaci (1980), Talijani (1976), Rusi (2002) i Južnoafrikanci (1974) po jedan.
U Davis Cupu 1982. je odigran i najduži teniski dvoboj svih vremena u kojem je John McEnroe svladao Šveđanina Matsa Wilandera sa 9:7, 6:2, 15:17, 3:6, 8:6. Taj čuveni meč je trajao ukupno šest sati 22 minuta. Davis Cup je 1993. doživio i 100 zemalja-sudionica,a 2001. tajk se broj povećao na rekordne 142 nacije. Andy Roddick je 2004. ušao u povijest kada je na Davis Cup dvoboju SAD-Austrija odservirao najbrži servis u tenisu (241.4 km/h).
U povijest ove godine ulaze Hrvatska i Slovačka kao prve dvije nepostavljene reprezentacije u finalu, a jedna od ove dvije ekipe će postati i prvi nepostavljeni pobjednik u 105 godina postojanja Davis Cupa. Dosad su sve nepostavljene reprezentacije gubile u finalima - Francuska (1982), Njemačka (1985), Indija (1987), Australija (1990, 1993), Švicarska (1992) i Rusija (1994).