EU i dalje postavlja zahtjev za tranzicijskim razdobljem, najčešće od sedam godina, za slobodno kretanje radnika iz novih u stare države članice, kazala je Kapural na okruglom stolu o slobodi kretanja radnika i društvu utemeljenom na znanju u procesu pridruživanja EU kojega su organizirali Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert.
Takav će se zahtjev vjerojatno postaviti i Hrvatskoj, a Kapural naglašava da u pregovorima treba izboriti što je moguće bolji tranzicijski aranžman.
Ističe, naime, kako osim ograničenja dogovorenih tranzicijskim razdobljem postoje i pozitivne strane pregovora, a odražavaju se u posebnoj klauzuli o mirovanju (pristup tržištima rada ne može biti restriktivniji nego prije pristupa), kao i pravilo o prednosti Zajednice (prednost radnicima iz zemalja pristupnica pred onima iz zemalja izvan EU).
Smatra da proširenje EU neće utjecati na pojačano kretanje hrvatskih radnika prema zemljama članicama EU, a da bi gospodarski rast, niža stopa nezaposlenosti i ulazak u EU mogao dovesti do veće emigracije radne snage u Hrvatsku.
Ističe kako treba spriječiti mogući odlazak najboljih stručnjaka te da javnost mora biti informirana o tijeku pregovora. Predstavnici specijaliziranih profesija, npr. odvjetnici, liječnici, stomatolozi, arhitekti već su se zanimali kako će pristupanje EU utjecati na obavljanje njihovih zanimanja, kazala je Kapural.
Tranzicijsko razdoblje znači da se i nakon pristupanja primjenjuje obveza da državljani nove članice posjeduju radne dozvole.
Sve nove članice EU, izuzev Cipra i Malte, imaju tranzicijski aranžman. Većina starih država članica ima restriktivna tranzicijska ograničenja, Njemačka i Austrija najavile su da će to biti sedam godina, a od prvog dana pristupanja novih država članica u potpunosti su svoje tržište rada odlučile otvoriti tri zemlje - Švedska, Irska i Velika Britanija.
Povijest proširenja EU dokazala je da je neutemeljena bojazan da će nakon proširenja doći do velikih migracija radnika iz novih u stare države članice EU. Pokazalo se da emigracija nakon proširenja EU više pokazuje pad nego porast, kazala je Kapural.
U pristupanju EU Hrvatska će, istaknula je, trebati nastaviti i usklađivanje svojeg zakonodavstva u području slobode kretanja radnika, što uz ostalo podrazumijeva i uklanjanje ograničenja za pristup radnicima iz EU.
Prema Zakonu o strancima, u 2004. u Hrvatskoj je bilo izdano 2.600 radnih dozvola za strane radnike koji se prvi put zapošljavaju u Hrvatskoj, a radi se prvenstveno o radnicima iz BiH, Srbije i Crne Gore, Turske, Makedonije, Slovenije i Austrije.
Predrag Bejaković s Instituta za javne financije upozorava da je radna snaga u Hrvatskoj ipak nedovoljno ili neodgovarajuće kvalificirana za potrebe suvremenog tržišnog gospodarstva.
Hrvatska je sa 13 posto visokoobrazovanog stanovništva još uvijek niže od europskog prosjeka (20 posto), a tako je i s učinkovitošću školovanja i studiranja, kazao je.