Postupak provjere usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim započeo je prošlog tjedna s poglavljem znanost i istraživanje, a u srijedu je na redu obrazovanje i kultura.
Na prvom uvodnom sastanku, predstavnici Europske komisije objasnit će hrvatskim i turskim pregovoračima europsko zakonodavstvo na tom području. Hrvatski pregovarač za poglavlja znanost i istraživanje i obrazovanje i kultura je dr. Pero Lučin, a radnu skupinu za obrazovanje i kulturu predvodi dr. Peter Turčinović.
Hrvatska i Turska, s kojima je EU isti dan 3. listopada, otvorila pregovore, zajedno će započinjati postupak screeninga za svako od 35 poglavlja acquis communautairea, europske pravne stečevine, na prvim, eksplanatornim sastancima, ali se u drugoj fazi screeninga postupak razdvaja.
Na drugom sastanku, koji će se održati 17. studenoga, hrvatski će predstavnici prezentirati u čemu je naše zakondavstvo neusklađeno s europskim i što se namjerava poduzeti u predstojećem razdoblju. Svrha screeninga, koji provodi Europska komisija s državom kandidatkinjom za članstvo za svako poglavlje acquis communautairea, jest da se utvrdi koje zakonodavne instrumente zemlja kandidat treba usvojiti ili promijeniti kako bi se kao buduća članica mogla pridržavati zakonodavstva Zajednice što je prije moguće nakon pristupa.
Obrazovanje i osposobljavanje, kao i kultura, u nadležnosti su nacionalnih država. Europska unija nema zajedničku obrazovnu politiku, a njezina se uloga svodi na to da stvori sustav suradnje između država članica. Prema načelu supsidijarnosti, svaka zemlja članica zadržava punu odgovornost za sadržaj i organizaciju svoga obrazovnog sustava.
Europska unija ima ulogu pridonijeti podizanju kvalitete obrazovanja poticanjem suradnje između država članica te podupirati i dopunjavati aktivnosti država članica.
U pravnoj stečevini EU-a postoji direktiva o obrazovanju djece radnika migranata, koju će Hrvatska trebati inkorporirati u svoje zakonodavstvo do stupanja u članstvo, te akcijski programi i preporuke. Države članice i one koje to žele postati trebaju osigurati potrebne kapacitete kako bi mogle sudjelovati u tim programima. Riječ je o programima SOCRATES (za obrazovanje) i LEONARDO DA VINCI (za strukovno osposobljavanje).
Program SOCRATES omogućava svake godine stotinama tisuća ljudi u Europi da studiraju u inozemstvu ili da rade na europskim projektima. SOCRATES pokriva sva područja obrazovanja, namijenjen je za sve dobne skupine neovisno o stupnju obrazovanosti. Programom upravljaju Nacionalne agencije u zemljama koje sudjeluju u njemu, tako će i Hrvatska trebati uspostaviti takvu agenciju.
Program LEONARDO DA VINCI podupire transnacionalnu mobilnost, studijska putovanja, učenje stranih jezika itd. Tu je još i TEMPUS program namijenjen razvoju višeg obrazovanja, koji je otvoren i za treće zemlje.
Hrvatska je započela reformu najprije u visokom obrazovanju donošenjem Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je stupio na snagu 2003. godine i koji predviđa okvir za reformu sveučilišta, studijskih programa i provedbu načela Bolonjske deklaracije. No, to je tek prvi korak, kojim je promijenjena struktura visokog obrazovanja, a sada treba osigurati kvalitetu studijskih programa.
Prema riječima dr. Pere Lučina, pregovorača za poglavlja znanost i istraživanje i obrazovanje i kultura, glavni ciljevi reforme hrvatskog obrazovnog sustava, koji će biti predstavljeni Europskoj komisiji jesu rasterećivanje učenika osnovnih i srednjih škola od preopširnih nastavnih programa, zatim decentralizacija škola i povećanje njihove autonomnosti. Najveće promjene očekuje se u osnovnoškolskom obrazovanju, gdje još nije odlučeno hoće li se ostati pri sadašnjoj koncepcije - osam godine osnovne škole i četiri srednje - ili će se to mijenjati.
Hrvatskoj predstoji veliki posao, jer ima samo sedam posto visoobrazovanog kadra, za razliku od primjerice Slovenije (15 posto) ili Finske (30 posto). No sami pregovori o poglavlju obrazovanje i kultura, što vrijedi i za znanost i istraživanje, smatraju se lakšim, jer nema puno zakonodavstva koje treba usvojiti u nacionalno zakonodavstvo i primjeniti. "Napredak Hrvatske može se vezati uz postotak ljudi s visokim obrazovanjem i upravo zbog toga važno je podizanje ukupne razine obrazovanja i pregovarački proces iskoristiti za te dugoročne ciljeve bez kojih neće biti potrebnog iskoraka", smatra dr. Petar Turčinović, voditelj radne skupine za obrazovanje i kulturu.
Hrvatska će, prema avisu Europske komisije, također trebati uložiti znatne napore kako bi se stvorio moderan sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u skladu s politikom zapošljavanja i socijalnom politikom EU.a
Jednako kao i za obrazovanje, ne postoji jedinstvena europska politika na području kulture, sve je u nadležnosti nacionalnih država. Uloga Europske unije je promicanje suradnje među kulturnim djelatnicima iz različitih zemalja članica i podupiranje njihovih inicijativa. Djelovanje Unije pokriva četiri područja: povećanje znanja o europskoj povijesti i kulturi i njegovo širenje; očuvanje kulturnog nasljeđa europskog značaja, nekomercijalnu kulturnu razmjenu; umjetničko i literalno stvaralaštvo, uključujući i audiovizuelni sektor.
(Hina) xsv ynab