"Prije svega je važno izraditi kvalitetnu nacionalnu znanstvenu politiku i nacionalnu politiku inovacijskog i tehnologijskog razvoja, to proizlazi kao naša obaveza", rekao je dr. Lučin, profesor na Medicinskom fakultetu i prorektor Sveučilišta u Rijeci.
Lučin predvodi hrvatski pregovarački tim na sastanku u Bruxellesu, gdje je u četvrtak počeo postupak screeninga, analitičkog pregleda usklađenosti zakonodavstva s europskim za poglavlje znanost i istraživanje.
Na prvom, eksplanatornom sastanku, predstavnici Europske komisije objašnjavaju hrvatskim i turskim pregovoračima to poglavlje acquis communautairea, europske pravne stečevine. Na drugom bilateralnom sastanku, koji će se održati 15. studenoga, hrvatski predstavnici će prezentirati u čemu se hrvatsko zakonodavstvo na tom području razlikuje od europskog. Nakon dva sastanka s predstavnicima Europske komisije, hrvatski pregovarači pripremaju se za pregovore i izrađuju nacrt pregovaračkih stajališta, koje na kraju predviđenog postupka usvaja hrvatska Vlada.
Poglavlje znanost i istraživanje spada u relativno lakša poglavlja jer je tu nadležnost EU-a vrlo ograničena i uglavnom je stvar nacionalnih politika država članica.
To znači da Hrvatska neće morati usvajati nikakve nove zakone na tom području, ali će morati osigurati preduvjete za sudjelovanje u okvirnim programima EU-a za znanost i istraživanje.
"Postoje europski programi u koje se mi želimo uključiti i od kojih želimo profitirati i te programe su nam predstavnici Europske komisije danas prezentirali", rekao je Lučin .
Lučin je rekao da o ovom poglavlju europske pravne stečevine pregovori ne bi trebali trajati dugo. "Mislim da bi na proljeće mogli zatvoriti to poglavlje", rekao je Lučin.
Voditelj radne skupine za znanost i istraživanje, pomoćnik ministra znanosti Mladen Petrovečki izrazio je spremnost svoga ministarstva da pruži potporu pregovoračima.
"Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u sklopu svoje uprave za znanost organizirat će kompletnu potporu i staviti se na raspologanje svim institutucijama koje se bave znanošću kako bi se ¨to bolje pripremili za sljedeći sastanak", rekao je Petrovečki.
Nakon dva sastanka s predstavnicima Europske komisije, hrvatski pregovarači za znanost i istraživanje pripremaju se za pregovore i izrađuju nacrt pregovaračkih stajališta, koje na kraju predviđenog postupka usvaja hrvatska Vlada.
U pregovaračkim stajalištima iznose se pozicije Hrvatske pri preuzimanju acquisa te način na koji će uskladiti svoje propise i uspostaviti potrebne strukture za njihovu provedbu.
Europska komisija sa svoje strane priprema izvješće o rezultatima screeninga i nacrt Zajedničkog stajališta s preporukom o otvaranju pregovora o tom poglavlju, koje onda upućuje Vijeću EU-a. Zatim radna skupina za proširenje Vijeća EU-a nakon rasprava sa zemljama članicama priprema Zajedničko stajalište EU-a. Na međuvladinim konferencijama Hrvatska-EU zatim se prihvaća Zajedničko stajalište za svako pojedino poglavlje, čime onda konkretni pregovori mogu početi.
Europska komisija također predlaže i kriterije, koje zemlja kandidatkinja treba ispuniti da bi otvorila ili zatvorila pregovore o pojedinom poglavlju, tzv. "benchmarks". Ona može preporučiti i da se pregovori o nekom poglavlju ne otvore dok zemlja kandidatkinja ne ispuni određene uvjete iz toga područja. Sve odluke o otvaranju i zatvaranju pregovora za svako poglavlje donose zemlje članice EU-a jednoglasno. Svako se poglavlje zatvara privremeno i ta privremenost traje dok se ne potpiše pristupni sporazum. Do toga trenutka, teoretski se može iznova otvoriti bilo koje pitanje oko čega je ranije bio postignut konsenzus.
Sve uvodne sastanke screeninga za svih 35 poglavlja acquisa Europska komisija organizira zajedno za Hrvatsku i Tursku, s kojima je EU isti dan otvorila pregovore 3. listopada, ali se u drugoj fazi screeninga postupak razdvaja i sastanici se održavaju na bilateralnoj razini.
I u prethodnom krugu proširenja uvodni sastanci screeninga za svako poglavlje organizirani su zajedno za sve zemlje koje su istodobno započele pregovore.
Svrha screeninga, koji provodi Europska komisija s državom kandidatkinjom za članstvo za svako poglavlje acquis communautairea, jest da se utvrdi koje zakonodavne instrumente zemlja kandidat mora usvojiti ili promijeniti kako bi se kao buduća članica mogla pridržavati zakonodavstva Zajednice što je prije moguće nakon pristupa.
Ove godine postupak screeninga će početi za sedam poglavlja, a cijeli proces trebao bi biti završen do rujna sljedeće godine. Pregovori za pojedina poglavlja mogu početi kada se obave screening i postupak usvajanja pregovoračkih pozicija, ne čekajući da se obavi screening za sva poglavlja, kao što je to bio slučaj u prethodnom krugu proširenja.