HNB nije spremna dati suglasnost spajanju ZABA-e i Splitske banke
Hrvatska narodna banka (HNB) nije spremna dati suglasnost bankarskoj grupaciji Unicredito za preuzimanje HVB Splitske banke odnosno njezino povezivanje sa Zagrebačkom bankom na hrvatskom tržištu, izjavio je danas guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Dodao je da će takav stav čelništvo središnje banke uputiti Savjetu HNB-a koji će se o prijedlogu Unicredita očitovati na sjednici u listopadu.
Do konačnog rješenja Savjeta, HNB je danas donio privremeno rješenje kojim se zabranjuje Unicreditu i povezanim osobama sklapanje ugovora sa HVB Splitskom bankom i poduzimanje radnji koje bi utjecale na promjenu imovine, kapitala, poslova.
U HNB-u naglašavaju da odluči li se Unicredito na prodaju HVB Splitske banke neće preferirati moguća spajanja između sada najvećih banaka u Hrvatskoj.
Najbolje bi bilo, znači, da Unicredito proda Splitsku banku nekoj banci ili grupaciji izvan sadašnjih šest najvećih hrvatskih banaka.
Na upit je li za ulazak na tržište još uvijek zainteresiran belgijski KBC, odgovoreno je da jest, ali i da im je već od ranije poznat stav HNB-a da ne mogu dobiti licencu dok se ne riješi problem devizne štednje Ljubljanske banke, čiji su većinski vlasnik.
Nakon što su se sredinom lipnja Unicredito i HypoVereinsbank (HVB), prva po veličini talijanska i druga njemačka banka, dogovorile o spajanju, za koje se očekuje da će stvoriti devetu po veličini banku u Europi po tržišnoj kapitalizaciji, Unicredito je 2. rujna HNB-u uputio zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela u HVB Splitskoj banci i Wuestenrot stambenoj štedionici. Istodobno je HNB izviješten o namjeravanoj koncentraciji banaka u Hrvatskoj (ZABA-e i HVB Splitske).
No, podaci govore da bi spajanjem na tržištu univerzalnih bankarskih usluga imali udjel u cjelokupnoj bankarskoj aktivi 35 posto, a sličan je postotak i u depozitima i u kreditima. To je, ističe guverner Rohatinski, već dva puta veći tržišni udio od druge po veličini banke u nas (Privredne banke Zagreb) i tri puta veći od skupine banka koje se nalaze od trećeg do šestog mjesta.
Zakonom je propisano pak da je vladajuća pozicija definirana kad tri poduzetnika-banke imaju udjel veći od 60 posto, a pet udio od 80 posto na tržištu.
Nakon spajanja, ukupni udjel tri najveće banke povećao bi se sa 55 na 65 posto, a udio 5 najvećih sa 74 na 82 posto, što je iznad praga zaštite natjecanja. Usporedbe radi, udio najvećih 5 banaka u Poljskoj iznosi 52 posto tržišta, a u Sloveniji 67 posto ukupnog bankarskog tržišta.
Gleda se i stupanj koncentracije po pojedinim proizvodima pa bi zajednička banka imala 47 posto udjela u sferi kredita državi, 55 posto udjela u kreditima poduzećima te 45 posto u stambenim kreditima. Tu su i povezana društva i usluge po kojima bi spajanjem u depozitima stambene štednje imali udjel od čak 54 posto, u otvorenim investicijskim fondovima 45 posto, otvorenim mirovinskim 40 posto itd.