HNB-ova anketa banaka: konkurencija će se dodatno zaoštriti
Konkurencija u bankarskom sektoru u Hrvatskoj u iduće će se dvije godine dodatno zaoštriti, a još u potpunosti nije završen ni proces konsolidacije hrvatskog bankarskog tržišta, pa se i u sljedećih nekoliko godina može očekivati daljnje smanjenje broja banaka.
Neki su to od zaključaka četvrte ankete koju je Hrvatska narodna banka (HNB) provela među bankama u Hrvatskoj, a čije rezultate u najnovijoj publikaciji Pregledi analiziraju Tomislav Galac i Lana Dukić iz HNB-a.
Anketa je provedena u listopadu i studenom prošle godine, u njoj je sudjelovalo 35 banaka od njih ukupno 39 koliko ih je krajem rujna 2004. poslovalo u Hrvatskoj.
Prema rezultatima ankete, više od polovice bankara (sa 98 posto ukupne aktive) predviđa da će se konkurencija među bankama na hrvatskom tržištu u sljedeće dvije godine dodatno zaoštriti.
Ta je konkurencija primjetna u svim segmentima poslovanja, ali najjača je u segmentu poslovanja sa stanovništvom, ističu autori studije.
Napominju pritom kako se čini da kreditni potencijali stanovništva još nisu do kraja iskorišteni. Tako u sljedeće dvije godine približno jedna trećina banaka (sa 50 posto ukupne aktive) očekuje porast potražnje stanovništva za kreditima, dok većina banaka predviđa da će ona ostati na sadašnjoj razini.
Što se pak tiče financiranja poduzeća, porast potražnje za kreditima očekuje čak dvije trećine banaka (sa 76 posto aktive).
Utjecaj konkurencije, ističu autori studije, ogledat će se u daljnjem smanjenju aktivnih kamatnih stopa banaka, smanjenju kamatne marže, većoj efikasnoti banaka, uvođenju novih proizvoda i usluga, te poboljšanju njihove kvalitete.
Tako primjerice banke koje to još nisu učinile, u idućem razdoblju planiraju uvesti vlastiti platni promet, internetsko bankarstvo, tzv. "paketiranje" proizvoda i usluga, kartično poslovanje i usluge investicijskog bankarstva, a bankari procjenjuju da će na važnosti dobivati trgovanje vrijednosnim papirima, poslovi upravljanja imovinom i poslovi s financijskim izvedenicama.
Kako bi pak u sljedeće dvije godine održale i ojačale svoje tržišne pozicije banke planiraju povećati broj poslovnica (28 banaka), broj bankomata (26 banaka) i broj zaposlenih (24 banke).
Zanimljivo je i da gotovo sve banke očekuju da će u razdoblju 2005.-2006. njihov tržišni udio nešto porasti ili barem ostati približno jednak.
Istodobno procjenjuju da je samostalan opstanak na tržištu realna opcija za gotovo dvije trećine banaka, a nekoliko većih planira i preuzimanje drugih domaćih banaka.
Ti rezultati pokazuju da proces konsolidacije na hrvatskom bankovnom tržištu, iako usporen, još nije u potpunosti završen, pa se sljedećih godina može očekivati daljnje smanjenje broja banaka, napominju autori studije, dodajući i da je mišljenje većine anketiranih banaka (sa 96 posto ukupne aktive) kako je trenutačni broj banaka na hrvatskom tržištu prevelik.
Konsolidacija je i tijekom protekle dvije godine donijela smanjenje broja banaka - sa 46 krajem 2002. na 41 krajem 2003., te na 37 krajem 2004. Proces je nastavljen i u ovoj godini, a krajem lipnja u Hrvatskoj su poslovale ukupno 34 banke.
Autori studije navode i kako bankari priznaju da su im mjere HNB-a smanjile profitabilnost inozemnog zaduživanja, ali i ističu kako im domaći izvori nisu dovoljni za financiranje željenog rasta, pa će po potrebi i dalje posezati za inozemnim izvorima.
Bankari također očekuju da će im korištenje podataka iz kreditnog registra (tzv. HROK) omogućiti bolje ocjenjivanje i selekciju klijenata, ali samo ako se sve banke zaista budu razumno koristile dostupnim podatcima.