Politički čelnici i 71 član odbora za izradu ustava vode ključne pregovore o ustavnoj povelji, no još uvijek nisu postigli dogovor o najmanje dva ključna pitanja - federalnoj autonomiji i ulozi islama u državi.
Zamjenik predsjednika parlamenta Husain al-Šahristani rekao je da će se pregovori voditi do podneva, kada bi trebala biti donesena odluka hoće li nacrt ustava biti iznesen pred parlament ili će se potražiti dramatičnija opcija.
Izvanredna sjednica parlamenta na kojoj bi trebao biti predstavljen ustav sazvana je za 18 sati.
Prošlogodišnja privremena povelja, poznata kao TAL, postavila je 15. kolovoza kao rok za izradu nacrta novog ustava, o kojem će u listopadu biti raspisan referendum.
Prema TAL-u, u slučaju da nacrt ne bude dovršen do tog roka, predviđeno je raspuštanje parlamenta i izbori za novi saziv do 15. prosinca 2005. Takav dramatičan ishod ipak nije vjerojatan. Usvoji li se ustav, izbori bi se također održali do tog datuma.
"Prva opcija je da se svi slože oko nacrta i da on bude predstavljen parlamentu na odobrenje na vrijeme", rekao je Šahristani.
Druga mogućnost, prema njegovim riječima, je da parlament glasuje i, ako tri četvrtine zastupnika pristanu, unese izmjene u TAL kako bi se produljio rok za dogovor. U tom slučaju tražila bi se odgoda od dva tjedna do mjesec dana.
Glavna sporna pitanja su federalizam, uloga islama i podjela prirodnih bogatstava zemlje.
Dvije većinske skupine u parlamentu, Kurdi i šijiti, slažu se oko federalizma, odnosno ustroja Iraka u autonomne zone poput kurdske regije na sjeveru koja ima vlastitu vladu i parlament.
Suniti, međutim, odbacuju federalni Irak strahujući da bi se mogli naći izolirani u pustom i suhom središtu zemlje, dok bi šijiti dobili autonomiju na naftom bogatom jugu.
Velika su neslaganja i oko podjele prirodnih bogatstava zemlje, osobito prihoda od nafte. Kurdi traže 35 posto tih sredstava, dok šijiti zagovaraju podjelu između pokrajina prema njihovom demografskom udjelu.
Šijiti također traže da islam bude jedini izvor prava, dok laici i Kurdi žele da on bude samo jedan od izvora iako bi ga se smatralo državnom religijom.