Minigo je na konferenciji za novinare rekao da neke županije u priobalju nemaju nezaposlenih doktora a imaju potrebu za otvaranjem turističkih ambulanti, dok liječnici ne mogu naći zamjenu tijekom svojega godišnjeg odmora.
Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj nezaposlenih liječnika je u padu - danas je evidentirano oko 300 nezaposlenih liječnika a u odnosu na 2000. godinu taj se broj smanjio za 700.
No, u Komori tvrde da su ti liječnici skinuti s liste zbog odlaska na rad u inozemstvo, prije svega u susjedne zemlje, ali i u druge zemlje EU-a koje se suočavaju s problemom nedostatka liječnika.
Interes za upise na medicinske fakultete također opada pa se 2004. za jedno mjesto natjecalo svega dvoje kandidata, dok je 1990. za jedno mjesto konkuriralo sedmero kandidata.
Posljedično tome i broj diplomiranih liječnika svake je godine sve manji, za razliku od, primjerice, BiH i SiCG gdje medicinu studira mnogo više studenata nego u Hrvatskoj.
Po podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u primarnoj zaštiti nedostaje 159 timova opće medicine, u pedijatriji 85 timova te u zaštiti žena 71 tim.
Prosječna dob liječnika specijalista u Hrvatskoj je 55 godina pa će kroz dvije godine, procjenjuje HLK, hrvatskom zdravstvu nedostajati 398 internista i 340 kirurga.
Čelnici HLK-a stoga upozoravaju da treba povećati interes za liječničko zvanje poboljšanjem njihova materijalnog položaja, te uvjeta i kvalitete rada.
Smatraju da je Granski kolektivni ugovor (GKU) za zdravstvo vrlo nepovoljan za liječnike pa u njega treba ugraditi odredbe nevažećeg strukovnog Kolektivnog ugovora, kao i da bi se položajem liječnika trebala pozabaviti Vlada u suradnji s liječničkim udrugama.
"Sve je manje atraktivno biti doktor medicine iz više razloga: dugotrajni studij, specijalizacija, obveza trajne edukacije, sve veći opseg posla, prijetnje sankcijama i tužbama u slučaju nepovoljnog ishoda liječenja, čak i ako se ne radi o stručnoj pogrešci, negativistički i senzacionalistički pristup nekih medija", rekao je Minigo.