Takav projekt do sada je uspio upravo u "Aquacityu" i na koprivničkoj "Šoderici", i to su već godinama omiljena rekreacijska odredišta stanovnika sjeverozapadne Hrvatske, istaknuo je.
Udruga "Promins" ima 63 članice, među kojima je i grupacija proizvođača građevnog šljunka.
Vađenje šljunka za potrebe građevinarstva počelo je na prostoru "Aquacitya" prije 40-ak godina, a nakon uređenja prostora sada se tu nalazi jezero od 40 hektara, restoran i sportski tereni na njegovoj obali, te 800 metara uređene plaže, koja je kao prva kontinentalna plaža u Hrvatskoj prije četiri godine dobila plavu zastavu za uređenost.
Kao najveće lokacije za uređenje budućih rekreacijskih centara spomenuto je umjetno jezero Novo Čiče pokraj Velike Gorice, nastalo također eksploatacijom šljunka, te umjetna jezera "Trstenik" i "Abesinija" pokraj Dugog Sela, a ima ih još.
No, kako je istaknuo direktor "Prominsa" Danijel Malenica, uređenje umjetnih jezera u rekreacijske centre koče administrativne prepreke.
To je, među ostalim, nemogućnost kupnje državnog zemljišta na eksploatacijskim poljima šljunka. Naime, zemljište se daje u petogodišnji zakup (što je prekratak rok i za otvaranje šljunčare i za uređenje umjetnog jezera nakon toga) uz nerealno visoke zakupnine.
Također, nije usklađeno stvarno stanje s katastrom i zemljišnim knjigama, u kojima još piše da su to livade. Ima i situacija da se istodobno dodjeljuju koncesije za ekploataciju šljunka i za ribolov, što otežava rad i jednih i drugih.