HINA - Financijski servis
Ukupan javni dug opće države krajem ožujka ove godine iznosio je 115,3 milijarde kuna, čime njegov udio u očekivanom ovogodišnjem bruto domaćem proizvodu iznosi 51,7 posto, podaci su Ministarstva financija.
Ukupan se javni dug opće države u prva tri ovogodišnja mjeseca u odnosu na kraj 2004. povećao za 5 milijardi kuna, pri čemu je unutarnji dug porastao za 11,8 milijardi kuna, dok je istodobno inozemni dug smanjen za 6,8 milijardi kuna.
Tako je nakon više godina prvi put krajem prvog ovogodišnjeg kvartala unutarnji dug opće države bio veći od njenog inozemnog duga.
Od ukupnog duga na inozemni se odnosi 56,9 milijardi kuna ili 49,4 posto, dok je unutarnji dug opće države 58,3 milijarde kuna ili 50,6 posto.
U odnosu na kraj 2004. ukupni javni dug povećan je za pet milijardi kuna ili 4,6 posto. U odnosu na ovogodišnju veljaču povećan je pak za 1,5 milijardi kuna ili 1,3 posto.
Pritom je u prva tri mjeseca inozemni dug opće države smanjen za 6,8 milijardi kuna, od čega samo u ožujku za 4,6 milijardi kuna kao rezultat dospijeća euroobveznica u vrijednosti 500 milijuna eura.
No, unutarnji je dug od početka godine do kraja ožujka povećan 11,8 milijardi kuna, što je u odnosu na kraj prošle godine povećanje za čak četvrtinu (25,3 posto).
U ožujku je u odnosu na veljaču domaći javni dug povećan za 6,1 milijardu kuna, što je najvećim dijelom rezultat izdavanja domaćih obveznica u vrijednosti od 3 milijarde kuna i zaduživanja kod domaćih banaka u iznosu od 500 milijuna eura.
Promatrano prema razinama državne vlasti, najveći udio u javnom dugu imala je krajem ožujka središnja država (82,7 milijardi kuna ili 71,7 posto ukupnog duga). Slijede izvanproračunski fondovi sa 12,7 milijardi kuna (11 posto) i izdana državna jamstva (12,8 milijardi kuna ili udjelom od 11,1 posto).
Na središnju se državu odnosi glavnina domaćeg, i to 46,5 milijardi kuna, odnosno 79,8 posto, i inozemnog zaduženja - 36,2 milijardi kuna ili 63,5 posto.
Po podacima Ministarstva financija, inozemni je dug opće države smanjen na svim razinama državne vlasti osim kod izvanproračunskih fondova, gdje je zabilježeno povećanje od 169,2 milijuna kuna u usporedbi s krajem 2004. godine. Povećanje u ožujku 2005. godine iznosilo je 56 milijuna kuna, što je gotovo dvostruko manje od povećanja u veljači.
Najveće smanjenje u usporedbi s krajem 2004. zabilježeno je na razini središnje države u iznosu od 6,1 milijarde kuna ili 14,5 posto. U usporedbi s krajem siječnja, inozemni dug središnje države smanjen je za 4,5 milijarde kuna ili 11,1 posto.
Rast pak unutarnjeg duga u prva tri ovogodišnja mjeseca gotovo u potpunosti je rezultat povećanja duga središnje države, za 10,8 milijardi kuna, od čega se polovica ili 5,4 milijarde kuna odnosi na povećanje u ožujku 2005. godine, podaci su Ministarstva financija.