Socijalna politika i socijalna zaštita zasad nisu prioritetno područje u prilagodbi Hrvatske s europskim propisima, tako da će Hrvatska morati na tom području uložiti znatne i dugoročne napore kako bi se uskladila s EU, rečeno je na okruglom stolu održanom u organizaciji Instituta za javne financije i Zaklade Friedrich Ebert.
"Problem je što se u Hrvatskoj uopće se raspravlja niti zna koji socijalni model primijeniti", kazao je Siniša Zrinščak s zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Dodao je da u EU ne postoji jedinstveni model socijalne politike koji bi Hrvatska kao zemlja kandidatkinja mogla preuzeti, već samo smjernice za primjerice smanjenje siromaštva ili socijalne isključivosti. Veliki dio njezina uređenja tako je prepušten nacionalnoj državi sukladno njezinim specifičnostima.
"Često se govori da Hrvatska za socijalni sustav troši previše, no to se odnosi samo na određene segmente u sustavu. Treba točno analizirati koliko se troši u kojem segmentu te na temelju toga donositi odluke", kazao je Zrinščak dodavši da Hrvatska za zdravstvo izdvaja puno u europskim razmjerima, no da za socijalnu skrb troši tek jedan posto bruto domaćeg proizvoda.
Ukupni socijalni izdaci u Hrvatskoj iznose 26 posto BDP-a, na mirovine se troši 14 posto BDP-a, a na zdravstvo 9 posto. Primjerice, u Sloveniji se za mirovine izdvaja 11 posto, a za zdravstvo 7 posto BDP-a. Kako je istaknuto, problem je što u odnosu na Sloveniju Hrvatska ima upola manji BDP po stanovniku.
(Hina) xmpv ysbo