Cilj reforme kojoj ćete biti prvi naraštaj jest ostvariti europski prostor visokog obrazovanja i znanosti za što je potrebno ujednačiti standarde obrazovanja, omogućiti pokretljivost studenata između sveučilišta i razviti kontrolu kvalitete studija, poručila je predsjednica HNS-liberalnih demokrata Vesna Pusić.
Vesna Pusić, koja je sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, napomenula je da Hrvatska sa svega 7,82 posto diplomiranih građana, znatno zaostaje za europskim prosjekom od 20 posto, dok u Finskoj taj postotak iznosi čak 30.
Bitna novost je da će svršeni studenti primati diplome u kojima će stajati koja su znanja (kompetencije) usvojili i što doista znaju raditi, napomenula je.
Ograničavajući faktor razvoja reforme u Hrvatskoj je neujednačenost ekonomskog razvoja, kojeg uglavnom prati i kvaliteta studiranja. Usporedila je Zagreb koji ima fakultete na kojima je nastava visoke kvalitete, dok je na nekim drugim mjestima "ispod razine osnovne škole".
U tom kontekstu spomenula je slučaj Splitskog veleučilišta, gdje prije intervencije Ministarstva znanosti i tehnologije nisu primjenjivani čvrsti kriteriji za upis, a svega devet stalno zaposlenih organiziralo je nastavu za tisuću studenata.
U Hrvatskoj je šest sveučilišta s 85 fakulteta; dva mlađa sveučilišta - zadarsko i dubrovačko - već su ustrojena po Bolonjskom procesu, kazala je.
U Finskoj studenti koji upišu studije od 2007. neće moći diplomirati ako ne provedu barem jedan semestar na drugom sveučilištu.
Priznala je da će mogućnost financiranja studiranja biti također velika prepreka, ali je ocijenila da će se raditi ono što je u zakonskom okviru moguće i postupno napredovati.