Naime, kako se može doznati u izvorima bliskim Vladi, zaključeno je da bi bilo dobro da premijer Sanader osobno vodi izaslanstvo budući da je riječ o iznimno važnom, prvom sastanku radne skupine na kojem će Hrvatska imati prigodu razgovarati o suradnji s Haaškim sudom vezano za poslijednji neriješeni slučaj generala Ante Gotovine.
Uz premijera Sanadera u izaslanstvu će biti i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović, državni tajnik Hidajet Bišćević, te drugi dužnosnici.
Radna će skupina, u kojoj su predstavnici Luksemburga, Velike Britanije i Austrije, te visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i povjerenik za proširenje Olli Rehn, sutra odvojeno razgovarati s hrvatskim izaslanstvom i s glavnom haaškom tužiteljicom Carlom del Ponte o tome ispunjava li Hrvatska posljednji uvjet za početak predpristupnih pregovora.
Pristup hrvatskog izaslanstva na sutrašnjim razgovorima, kako se doznaje među visokim izvorima u Banskim dvorima, bit će u skladu dosadašnje politike Hrvatske - partnerskih odnosa s Haaškim sudom i suradnje utemeljene na Ustavnom zakonu.
"Neće to biti 'dvoboj' s Carlom del Ponte, nego će se hrvatski nastup temeljiti na suradnji, partnerstvu s Haaškim sudom", kazao je izvor iz Banskih dvora.
Pritom podsjeća da je glavna haaška tužiteljica u dva navrata, prije avisa i prije odluke o statusu kandidata, pomogla Hrvatskoj svojim izjavama o punoj suradnji.
Uz to, u Banskim dvorima napominju da u slučaju Gotovina postoji pregršt raznih informacija, te da treba ponovno vratiti osjećaj pune, vjerodostojne suradnje i partnerskih odnosa s Haaškim sudom.
I Hrvatska, ponavljaju i visoki dužnosnici u Vladi, želi riješiti slučaj Gotovina, jer je to pitanje pravne države i pitanje same Hrvatske.
Tako bi hrvatsko izaslanstvo na sutrašnjim razgovorima trebalo iznijeti što je Hrvatska do sada učinila, posebice od 17. ožujka, što smjera dalje napraviti i koje akcije poduzeti.
Prema informacijama nekih visokih izvora u Banskim dvorima, među potezima koje bi Hrvatska mogla povući su sankcioniranje pojedinaca u nekim institucijama, daljnje sankcije i promjene u MUP-u, a navodno se sprema i odlazak ministra Marijana Mlinarića.
Vjerojatno će biti senzacionalističi smjena u državi, kaže visoki Vladin izvor, objašnjavajući da bi smjena u državnim institucijama moglo biti i po "zapovjednoj odgovornosti".
Uz to, jača se suradnja s Interpolom i susjednim zemljama na razmjeni informacija o ratnim zločinima i organiziranom kriminalu, a neslužbeni izvori govore i da je s predsjednikom države dogovoreno da se ide i na novi zakon o sigurnosnim službama, pri čemu se razmatraju dvije mogućnosti - zadržavanja postojećeg ustroja s dvije civilne i jednom vojnom tajnom službom, ili objedinjavanje sadašnjih dviju u jednu civilnu tajnu službu, uz jednu vojnu obavještajnu službu. Obje se varijante ozbiljno razmatraju, kažu izvori bliski Vladi.
Napominju i da će u pregledu onoga što je Hrvatska do sada učinila biti iznijeta i saznanja do kojih se došlo u slučaju Ivice Rajića i mreže koja je njega štitila, tu su i slučajevi krivotvorenih putovnica, saznanja vezana za Ahmićku skupinu, smjenu ravnatelja krim policije Cestara i curenje informacija, kao i saznanja vezana uz Hrvoja Petrača, itd.
U Banskim dvorima procjenjuju da će nakon prvog sastanka radne skupine uslijediti nekoliko tjedana vrednovanja, evaluiranja onoga što će članovi radne skupine čuti na sastancima s Carlom del Ponte i hrvatskim izaslanstvom, a teško je procijeniti da li će za neko vrijeme uslijediti i drugi sastanak, drugi razgovori.
Visoki Vladini dužnosnici ističu da na sutrašnjem prvom sastanku neće biti nikakvih odluka, da odluke ionako ne može donijeti radna skupina, već ih donosi Vijeće ministara EU.